Spisanie
" A R M I S K I Z B O R"
br. 130, 4. maj 2006

Vo ovoj broj:

Demonstracija na izve`banosta na idnite instruktori na ARM
Uvodnik: Celosna profesionalizacija na ARM
Me|uarmiska sorabotka
- Intenzivirawe na reformite
- Razmena na iskustva na specijalnite edinici
Jadranskata grupa o~ekuva jasen signal za za~lenuvawe vo NATO
Promocii
- Zaokru`en procesot na transformacija
- Mo}ni, silni i ve{ti
Promovirani novi podoficeri na ARM
Podobruvawe na interoperabilnosta
Obuka po letna alpinistika i jazewe
Pro{ireni kapaciteti za pokvalitetna usluga
Aktivnosti
- Prva zaedni~ka inspekcija
- Primeni regrutite
- Ekolo{ka akcija
Edukacija spored NATO-standardi
Armiski `ivot
- Se}avawe na voinite
- Crveniot krst vo slu`ba na gra|anite
- Vojni~kata prisebnost spasi dva `ivota
Kultura - sport
- Promovirana knigata na ambasadorot Nano Ru`in
- Startuva{e Ligata vo planinsko tr~awe
Besprekorna poslu{nost na svojot voda~

Dodeleni sertifikati za pripadnicite na OSN koi go zavr{ija kursot po "sanda"-tehnika,
plod na uspe{nata makedonsko-kineska sorabotka
Demonstracija na izve`banosta na idnite instruktori na ARM
Pi{uva: Z. R.

Na 20 april, na Stadionot na ARM vo Gradskiot park, so prigodna sve~enost im bea dodeleni sertifikati na pripadnicite na ARM od sostavot na Odredot za specijalni nameni (OSN), koi go zavr{ija kursot po bore~ki ve{tini vo "sanda"-tehnika.

Obukata po bore~ki ve{tini vo "sanda"-tehnika za pripadnicite na Odredot za specijalni nameni na ARM, vo izminatite {est meseci ja izveduvaa instruktori od armijata na NR Kina.

Na sve~enosta prisustvuvaa ministerot za odbrana, Jovan Manasijevski i na~alnikot na G[ na ARM, general-major Miroslav Stojanovski, koi na kursistite im gi dodelija sertifikatite za zavr{en kurs po bore~ki ve{tini. Voedno, na kineskite instruktori im dodelija Plaketa na Odredot za specijalni nameni.

 

Po toj povod svoe obra}awe ima{e na~alnikot na General{tabot na ARM, general-major Miroslav Stojanovski koj, ~estitaj}i im go na pripadnicite na OSN uspe{no zavr{eniot kurs, voedno potenciraj}i deka imaa obvrska steknatite znaewa da gi prenesat na nivnite kolegi vo edinicata, me|u drugoto istakna: "Sorabotkata so Ministerstvoto za nacionalna odbrana na NR Kina i so narodnoosloboditelnata armija na NR Kina datira od 2001godina, i taa od godina vo godina se prodlabo~uva i dobiva na kvalitet i na intenzitet. Kako del od ovaa sorabotka na {koluvawe na Komandno-{tabnata akademija vo Nanxin, NR Kina, vo 2004 godina be{e upaten, po prv pat, eden oficer na ARM koj uspe{no ja zavr{i Akademijata vo juli 2005 godina. Isto taka, bi sakal da ja iska`am blagodarnosta kon Ministerstvoto za nacionalna odbrana na NR Kina za donacijata na kompjuterska oprema vo vrednost od 500.000 amerikanski dolari koja ja primivme vo 2004 godina, kako i najavenata donacija na informati~ka oprema vo visina od 500.000 evra, koja bi trebalo naskoro da se realizira". Osvrnuvaj}i se na pridobivkite od zavr{eniot kurs za pripadnicite na ARM, na~alnikot na G[ na ARM, istakna: "Kursot po bore~ki ve{tini zapo~na vo noemvri 2005 godina. Nego uspe{no go zavr{ija 19 pripadnici na OSN. Posebno ne raduva faktot deka pripadnicite na ARM uspe{no gi sovladaa del od tajnite na ovaa drevna kineska ve{tina, ve{tina koja ja sovladuvaat site pripadnici na narodnoosloboditelnata armija na NR Kina, tehnika koja poteknuva od kineskoto "kung-fu". Kursot }e prodol`i so rabota do 5 maj, i vo prodol`enieto na kursot, pripadnicite na ARM }e gi sovladuvaat i ve{tinite na ful-kontaktot".

Na krajot od svoeto obra}awe na~alnikot na G[ na ARM, istakna: "Se nadevam deka sorabotkata pome|u dvete armii i vo idnina }e prodol`i da se odviva po nagorna linija, i }e se zbogatuva so novi sodr`ini i aktivnosti".

 

Pritoa, generalot Stojanovski, za realizacijata na kursot iska`a posebna blagodarnost do voenoto ata{e na NR Kina, postariot polkovnik Pan @i~iang, za negovoto anga`irawe vo tekot na podgotovkite za realizacija na aktivnosta, do instruktorot, kapetan Guo Ksi Aojun, za negovoto nesebi~no zalagawe da gi prenese negovite znaewa i ve{tini, kako i za negoviot profesionalen odnos vo realizacijata na kursot. Voedno, izrazi blagodarnost i do preveduva~ot g. ^an Pu, koj pomogna da se prebrodi jazi~nata bariera i znaewata na kapetanot Guo Ksi Aojun da bidat preneseni do slu{atelite na kursot.

Slu{atelite koi go zavr{ija kursot po "sanda"-tehnika }e bidat instruktori na ARM, koi vo idnina }e izveduvaat obuka po bore~ki ve{tini za pripadnicite na Armijata.

Vo ramkite na sve~enosta, vo organizacija na instruktorite od NR Kina i na posetitelite na Kursot, be{e izvedena ve`ba po bore~ki ve{tini. Voedno, pripadnicite na Centarot za obuka na ku~iwa na ARM izvedoa ve`ba so ku~iwa. Isto taka, ~lenovite na karate klubot "Vitez" prika`aa del od obukata po bore~ki ve{tini.

Rubrika: Uvodnik
Celosna profesionalizacija na ARM
Pi{uva: Zdravko RIZOVSKI

Na povidok e zaokru`uvawe na procesot na modeliraweto na Armijata na Republika Makedonija spored terkot na armiite na zemjite-~lenki na NATO i sozdavawe mala, mobilna, dobro obu~ena, no i celosno profesionalizirana armija, koja }e mo`e vo celost da odgovori na predizvicite na novoto vreme.

Najavite za zaokru`uvawe na procesot na profesionalizacija na ARM, neodamna, pred javnosta go obelodeni ministerot za odbrana, Jovan Manasijevski. "Ministerstvoto za odbrana dostavi do Vladata predlog-zakonski izmeni so koi{to se predlaga ukinuvawe na regrutnata obvrska i na obvrskata za slu`ewe voen rok. Ova ukinuvawe se slu~uva zna~itelno porano od predvidenoto i toa e rezultat na izvonredno uspe{noto sproveduvawe na reformite vo odbranata vo Ministerstvoto za odbrana i vo ARM".

Za Armijata na Republika Makedonija i za Ministerstvoto za odbrana ova, pred se, zna~i napu{tawe na eden nefunkcionalen model, neprisposoben na sovremenite potrebi i barawa. So toa }e se slu~i, vsu{nost, osloboduvawe na dopolnitelnite resursi za profesionalen razvoj na Armijata i nejzina zabrzana modernizacija. Za gra|anite, pak, osobeno za pomladite gra|ani koi{to dosega podle`ea na obvrskata za slu`ewe na voen rok i na regrutnata obvrska, ova zna~i osloboduvawe od edna seriozna obvrska. Dosega, na godi{no nivo, okolu 13. 000 regruti bea obvrznici po ovaa osnova.

Predlo`enite izmeni na Zakonot ja pominaa vladinata procedura, i naskoro }e bidat pu{teni vo parlamentarna procedura. Se o~ekuva site parlamentarni aktivnosti da zavr{at vo po~etokot na maj, a potoa se o~ekuva i nivno usvojuvawe od Parlamentot. So toa, vsu{nost, aprilskata klasa }e bide poslednata klasa na regruti-obvrznici. Tie }e go otslu`at voeniot rok spored postoe~kite propisi, {to zna~i deka vo tekot na oktomvri ovaa godina i posledniot regrut-obvrznik }e ja napu{ti ARM i od toj moment Armijata }e bide celosno profesionalna.

So ovie izmeni se voveduva i nov institut - dobrovolno slu`ewe na voeniot rok, koj{to }e bide vo traewe od tri meseci na intenzivna obuka i koj, spored ministerot za odbrana, Jovan Manasijevski, }e pretstavuva iden rezervoar na kontinuirana zamena na profesionalni vojnici.

Dobrovolnoto slu`ewe na voeniot rok }e se odviva vrz osnova na jasno izrazena poedine~na volja na sekoj gra|anin na Republika Makedonija do 26-godi{na vozrast. Trgnuvaj}i od proekciite za mo`niot odyiv za ovoj institut, najverojatno }e ima samo edna klasa godi{no. So niv }e bide izveduvana zasilena obuka i od toj kontingent na dobrovolci, vsu{nost, }e bidat crpeni idnite profesionalni vojnici koi{to }e go popolnuvaat sostavot na ARM.

Vo pogled na dobrovolnoto slu`ewe na voeniot rok nema da ima nikakva diskriminacija me|u dvata pola. Imeno, i `enite i ma`ite, koi{to }e bidat potpolno psihofizi~ki zdravi i koi{to }e gi pominat site lekarski pregledi i proverki na fizi~kata podgotvenost, do 26-godi{na vozrast, }e mo`at ramnopravno da stapat vo redovite na ARM kako profesionalni vojnici.

So ukinuvaweto na regrutnata obvrska i obvrskata za slu`ewe na voeniot rok, prestanuva i obvrskata za civilno slu`ewe na voeniot rok, kako alternativa na slu`eweto na voenata obvrska. Toa zna~i deka za licata koi sega se nao|aat na civilno slu`ewe na voeniot rok, ~ie{to posledno popolnuvawe be{e vo januari, nivnoto slu`ewe na voeniot rok vo civilnite ustanovi }e zavr{i, isto taka, kon krajot na oktomvri.

Ukinuvaweto na regrutnata obvrska i na obvrskata za slu`ewe na voen rok e zacrtano vo Strategiskiot odbranben pregled (SOP) i pretstavuva negova implementacija vo delot na strukturata na armiskite sili. Najavenite zakonski izmeni se soglasno proekciite {to se napraveni vo Strategiskiot odbranben pregled, koi, vsu{nost, se proekcii zasnovani na celosno profesionalizirana armija. So napu{taweto na dosega{niot nefunkcionalen model }e se oslobodat dopolnitelni resursi koi{to dosega bea koncentrirani za sproveduvawe na ovaa obvrska. Tie resursi }e bidat iskoristeni za dopolnitelna, pokvalitetna obuka na profesionalnite vojnici i na stare{inite, kako i za dopolnitelna modernizacija na Armijata na Republika Makedonija.

Rubrika: Me|uarmiska sorabotka
Sostanok na na~alnicite na general{tabovite na zemjite od A-3 grupata, Makedonija, Albanija i Hrvatska
Intenzivirawe na reformite
Pi{uva: B. S.

Na~alnikot na General{tabot na ARM, general-major Miroslav Stojanovski, so svoite kolegi, generalot Pelumb ]azimi i generalot Josip Luci}, kako i generalot Kolbi Broudvoter III od Evropskata komanda na SAD (EUCOM), na 3 april prisustvuva{e na ~etvrtiot sostanok na na~alnicite na general{tabovite na zemjite od A-3 grupata, Makedonija, Albanija i Hrvatska, koi pod pokrovitelstvo na SAD se potpisni~ki na Jadranskata povelba. Sostanokot se odr`a vo organizacija na Evropskata komanda na SAD (EUCOM) vo [tutgart, Germanija.

Povelbata be{e inicirana na NATO-samitot vo Praga, vo 2002 godina, od strana na trite zemji-aspiranti za ~lenstvo vo NATO, a be{e poddr`ana od dr`avniot sekretar na SAD, Kolin Pauel. Ovaa grupa, poznata kako A-3, odr`uva sostanoci sekoi {est meseci na najvisoko nivo.

^etvrtiot sostanok na na~alnicite na general{tabovite na zemjite od A-3 grupata be{e zbogaten so prisustvoto na pretstavnici od Srbija i Crna Gora i od Bosna i Hercegovina kako nabquduva~i na ovoj process. Za vreme na sostanokot na NG[ na A-3 i na EUCOM, pretstavnicite bea brifirani na temi: "Nau~eni lekcii vo operacii za ~uvawe na mirot" (Lessons Learned in Peacekeeping Operations (PKO) i "Progres na NATO-partnerski celi" (Progress on NATO Partnership Goals), od strana na pretstavnici od site dr`avi prisutni na sostanokot. Voedno, pretstavnici na EUCOM izvr{ija brifing na tema: "Perspektivite na SAD vo liderstvoto i nadgradbata na podoficerite" (US Perspective on NCO Leadership and Empowerment), a be{e dogovorena i regionalnata zdru`ena ve`ba koja e planirana da se odr`i ova leto.

Za gradeweto inicijativi be{e razgovarano na minatiot sostanok odr`an vo Republika Makedonija, kade site tri dr`avi se zalo`ija i iska`aa interes za razvoj na nivnite kapaciteti. Narednata ve`ba e mo`nost za proverka na podgotvenosta na armiite na trite zemji so cel da se odgovori na idnite predizvici.

Pretstavnicite na dr`avite od A-3 grupata, na krajot od sostanokot potpi{aa zaedni~ka izjava za posvetenost i za posilna individualna i kolektivna zalo`ba za intenzivirawe na reformite vo sopstvenite dr`avi za zgolemena bezbednost, za prosperitet i za stabilnost vo regionot.

Sostanokot vo [tutgart, Germanija, ima{e dve osnovni pridobivki: zemjite-~lenki na Jadranskata povelba u{te edna{ ja poka`aa nivnata podgotvenost za sorabotka vo regionot i obezbedija kompletna slika za dostignuvaweto na refomite vo odbranata kako dr`avi-aspiranti za vlez vo NATO.

Sledniot sostanok e planiran za oktomvri vo Republika Hrvatska.

Makedonsko-hrvatska voena sorabotka
Razmena na iskustva na specijalnite edinici
Pi{uva: M. J.

Od 3 do 7 april, od strana na delegacijata na Armijata na Republika Makedonija, sostavena od pretstavnici od G-3 na G[ na ARM i od Odredot za specijalni nameni, be{e realizirana vozvratna bilateralna poseta na Edinicata za specijalni nameni na Republika Hrvatska.

Posetata be{e realizirana na inicijativa na na~alnikot na General{tabot na ARM i na na~alnikot na General{tabot na vooru`enite sili na Republika Hrvatska, a vo ramkite na sorobotkata na Jadranskata inicijativa.

Doma}inite ja zapoznaa makedonskata delegacija so organizacijata, so opremenosta, so vooru`enosta, so smestuva~kite kapaciteti, so objektite i so poligonite za izveduvawe na prakti~nite oblici na obuka, kako i so konceptite na obu~uvawe na nivniot sostav. Zapoznavaweto so Edinicata za specijalni nameni na Republika Hrvatska be{e izvedeno niz usni prezentacii, niz tehni~ki zbor na vooru`uvaweto, na padobranskata oprema, na nurka~kata oprema, na desantnite ~amci, na prakti~ni boevi ga|awa so pi{tol HS 2000 9mm i niz situaciono ga|awe so AP 5,56mm i so pokazni ve`bi: "Upad vo zgrada i osloboduvawe na zalo`nik", "Desant so sovladuvawe na breg i razni nurka~ki ve{tini, taktiki i tehniki".

Vo tekot na zaedni~kite razgovori, vo prijatelska atmosfera bea razmenuvani dosega{nite steknati iskustva od obukata, a doma}inite poseben interes iska`aa za na~inot na podgotovkite koi gi vr{i ARM za ispra}awe na kontingentite na misiite nadvor od granicite na Republika Makedonija.

Be{e konstatirano deka i dvete dr`avi imaat zaedni~ka cel, a toa e ~lenstvoto vo NATO i vo EU. Vo taa nasoka, Jadranskata inicijativa e generira~ki modul, me|u drugoto, i za zbli`uvawe na armiite preku zaedni~ki sili i napori i preku razni oblici na zaemna pomo{ i sorabotka, koj vo obukata }e vrodi so plod.

Za vreme na posetata bea dogovoreni oblicite na idnata zaedni~ka sorabotka vo procesot na obu~uvaweto na pripadnicite na dvete edinici. Konstatirano e deka i od dvete strani ima {to da se nau~i i deka postoi neskrieno zadovolstvo i `elba za idna sorabotka. Za taa cel, vo skoro vreme, makedonskite specijalci }e se najdat na teritorijata na Republika Hrvatska i so svoite kolegi }e gi pro{iruvaat svoite znaewa i ve{tini no, isto taka, i hrvatskite specijalci }e pristignat na makedonsko tlo so cel da se obu~uvaat. Spored dogovorenoto, sorabotkata }e prodol`i i vo bliska idnina, a }e bide krunisana so zaedni~ka ve`ba.

Rubrika: Regionalna sorabotka
Sostanok na ministrite za odbrana i za nadvore{ni raboti na zemjite-potpisni~ki na Jadranskata povelba
Jadranskata grupa o~ekuva jasen signal za za~lenuvawe vo NATO
Pi{uva: Biljana AVRAMOSKA

Od 24 do 26 april 2006 godina, na Brioni, Republika Hrvatska, se odr`a sostanok na ministrite za nadvore{ni raboti i za odbrana na zemjite-potpisni~ki na Jadranskata povelba (Makedonija, Hrvatska i Albanija) i Balti~kata povelba (Estonija, Latvija i Litvanija), nasloven kako Adriatik-Baltik-Atlantik.

Makedonskata delegacija ja predvodea ministrite za odbrana i za nadvore{ni raboti, Jovan Manasijevski i Ilinka Mitreva.

Sostanokot {to se odr`a vo ramkite na hrvatskoto {estmese~no koordinirawe so Jadranskata povelba, ima{e za cel razmena na mislewa, na stavovi i na iskustva me|u zemjite od Jadranskata povelba, balti~kite zemji i SAD, za pra{awa vo vrska so regionalnata sorabotka i integrativnite procesi.

Na sostanokot, ministrite Manasijevski i Mitreva ja prezentiraa podgotvenosta na Republika Makedonija za dobivawe jasen signal za pokana za ~lenstvo vo NATO na pretstojniot samit vo Riga, kako i kooperativnosta na zemjata vo ramkite na Jadranskata povelba, izrazena preku zaedni~koto u~estvo vo operaciite na NATO. Dvajcata ministri se osvrnaa i na postignuvawata na Makedonija na planot na sevkupnite reformi koi rezultiraa so dobivawe kandidatski status za ~lenstvo vo EU i na regionalnite aktivnosti na Makedonija kako pridones za celosna evroatlantska integracija na zemjite od Jugoisto~na Evropa.

Vo svoeto izlagawe na plenarnata sesija na sostanokot vo Brioni posveteno na tema: Podgotovkite za sledniot krug na pro{iruvawe na NATO, samitot vo Riga i perspektivite potoa, ministerkata Mitreva istakna deka Jadranskata grupa, scenarioto za pristapuvawe kon NATO treba da go prezeme od balti~kite zemji.

Spored ministerot za odbrana, Jovan Manasijevski, sredbata, vo eden nov format na balti~kite i na jadranskite zemji, }e pridonese kon sevkupnite napori {to makedonskata Vlada gi pravi za {to podobra pozicija na zemjite od Jadranskata povelba pred samitot na Alijansata vo noemvri.

"Jas sum isklu~itelno zadovolen od poddr{kata {to ja dobivame od Balti~kite zemji, osobeno vo odvivaweto na odbranbenite reformi, zatoa {to balti~kiot odbranben model na mo{ne intenzivna sorabotka na balti~kite zemji vo site sferi na odbranata e osobeno interesen za nas i bidej}i e prisposoben za zemji koi se so pomali kapaciteti i so pomala ekonomska mo}", istakna ministerot Manasijevski. "Ubeden sum deka so primenata na ovoj konkreten model, ne samo {to }e bideme poblisku do kriteriumite na interoperabilnost {to se nu`ni za polnopravno ~lenstvo vo NATO, tuku i postignuvaweto na tie kriteriumi }e bide od ekonomski aspekt zna~itelno poevtino, zatoa {to ovie kriteriumi }e se postignat so zaedni~ki sredstva i instalacii", re~e ministerot Manasijevski.

 

 

Na marginite na sostanokot vo Brioni, ministerot Manasijevski ostvari i bilateralni sredbi so svoite kolegi od Estonija, Jirgen Ligi, od Latvija, Atis Slakteris i so zamenikot na ministerot za odbrana na Litvanija, Gintautas ^ivickas, na koi se razgovara{e za konkretna primena na elementite od balti~kiot model vo sorabotkata me|u Makedonija, Hrvatska i Albanija.

Obuka za mirovni misii

Razmenata na iskustvata vo standardite i vo operativni proceduri na trite zemji-potpisni~ki na Jadranskata povelba, Makedonija, Albanija i Hrvatska, vo izveduvawe na mirovna misija, be{e celta na obukata {to od 17 do 21 april se sprovede vo kasarnata "Jane Sandanski" vo [tip.
"Celta na obukata e da se razmenat iskustva, a ovaa obuka realno mo`e da im pomogne na vojnicite da se snajdat vo mirovnite misii", istakna potpolkovnikot Velin Stojanovski od Zdru`enata operativna komanda (ZOK).
Ovie podgotovki se za upatuvawe na zaedni~ka edinica vo mirovnata misija ISAF vo Avganistan i obukata e del od neposrednata podgotovka. Eden od instruktorite na ovaa obuka be{e i kapetanot Zoran Janev, prviot Makedonec koj zamina na mirovna misija vo Avganistan, od edinicata na makedonskite "skorpii". "Na{eto neposredno iskustvo mnogu ni pomoga vo sproveduvaweto na obukata, i za da gi podgotvime vojnicite da se snajdat na terenot", re~e kapetanot Janev.
Vo obukata za u~estvo vo mirovni miii, neposredno u~estvuvaa vojnici od makedonskata i od albanskata armija, a ja nabquduvaa i oficeri od Hrvatska. Po~nuvaj}i od 2003 godina, zaedni~kata obuka na partnerite od Jadranskata povelba stana tradicionalna.

Rubrika: Promocii
Promovirani Bataljonot za vrski, Logisti~kiot bataljon i
Tretiot logisti~ki bataljon od sostavot na Komandata za logisti~ka poddr{ka
Zaokru`en procesot na transformacija
Pi{uva: Elizabeta TA[KOVSKA

Na 12 april vo kasarnata "Ilinden" vo Skopje se odr`a sve~ena promocija na Bataljonot za vrski, na Logisti~kiot bataljon i na Tretiot logisti~ki bataljon od sostavot na Komandata za logisti~ka poddr{ka, formirani soglasno Odlukata na pretsedatelot na Republika Makedonija i vrhoven komandant na ARM, Branko Crvenkovski i soglasno Planot za transformacija.

So implementacijata na Dinami~kiot plan za transformacija na ARM 2005-2007, Bataljonot za vrski e formiran so transformacijata na dosega{niot Polk za vrski, a Logisti~kiot bataljon i Tretiot logisti~ki bataljon se formirani so transformacijata na Komandata za logistika vo Komanda za logisti~ka poddr{ka.

Na promocijata, pokraj pretstavnici od Ministerstvoto za odbrana i General{tabot na ARM, prisustvuvaa i voeni ata{ea vo Republika Makedonija, pretstavnici na "Buz Alen Hamilton" i na NATO-sovetodavniot tim.

Na sve~enosta, na~alnikot na General{tabot na ARM, general-major Miroslav Stojanovski, na sve~en na~in im gi predade znamiwata na edinicite na komandantot na Bataljonot za vrski, majorot Orce \orgiev, na komandantot na Logisti~kiot bataljon, majorot Aco Micev i na komandantot na Tretiot logisti~ki bataljon, majorot Vencislav ^u~urski.

Vo svoeto prigodno obra}awe na~alnikot na General{tabot na ARM, general-major Miroslav Stojanovski, istakna: "So ovaa sve~ena ceremonija, pokraj promocijata na noviot Bataljon za vrski, go zaokru`uvame procesot na transformacija na edna od trite operativni komandi - Komandata za logisti~ka poddr{ka. So ova, strategiskata opredelba na Republika Makedonija, da izgradi sovremena, mobilna, opremena i visokoprofesionalna Armija koja }e mo`e uspe{no da se spravi so site novi zakani, rizici i opasnosti, sposobna da odgovori na site zada~i i vo sekakvo vreme, ve}e stanuva realnost. Soglasno Dinami~kiot plan za transformacija, so gordost istaknuvam deka e realizirana prvata faza so koja se transformirani {eeset procenti od komandite i edinicite na ARM. Kako kontinuitet, po promocijata na najgolemite borbeni sostavi, Prvata i Vtorata mehanizirana pe{adiska brigada, vo naredniot period vnimanieto }e go posvetime na transformacijata i na promocijata na edinicite za borbena i servisna poddr{ka. Stanuva realnost i primenata na Nacionalnata koncepcija za logisti~ka podr{ka na odbranata i na Armijata na Republika Makedonija koja, so definiranite logisti~ki funkcii i procesi obezbeduva funkcionalna, ekonomi~na, fleksibilna i postojana logisti~ka poddr{ka. Izvr{uvaweto na del od zada~ite na edinicite, pred se logisti~kite, }e go ostvarime i preku formiraniot Koordinativen centar za poddr{ka od strana na Republika Makedonija, kako zemja-doma}in, koj zapo~na so rabota na 3 april ovaa godina". Istaknuvaj}i ja jasnata opredelba na ARM za ~lenstvo vo NATO-alijansata i nesebi~nata poddr{ka od nejzinite zemji-~lenki, na~alnikot na General{tabot na ARM, general-major Miroslav Stojanovski, na pripadnicite na Komandata za logisti~ka podr{ka, im pora~a: ,,Obezbeduvaweto navremena i ekonomi~na ligisti~ka poddr{ka, so cel obezbeduvawe gotovnost i odr`livost na silite na ARM e, i treba da bide va{ata glavna misija. Vie treba da bidete silata koja }e menaxira so materijalnite sredstva od site klasi na materijali, so dvi`eweto i transportot vo ARM, sila koja }e obezbeduva bazna poddr{ka na del od edinicite na ARM, terenska poddr{ka, odr`uvawe i fizi~ko obezbeduvawe na materijalnite sredstva".

Obra}ajki im se na pripadnicite na novopromoviraniot Bataljon za vrski, na~alnikot na General{tabot na ARM istakna: "Pred vas stojat krupni zada~i, obezbeduvawe na sigurni i neprekinati vrski, {to pretstavuva osnoven preduslov za efikasno komanduvawe i kontrola za potrebite na G[ na ARM, na Zdru`enata operativna komanda, na Komandata za logisti~ka podr{ka i na Komandata za obuka. So transformacijata na edinicata, pod edinstvena komanda se stavaat edinici koi gi opslu`uvaat dvete komponenti na sistemot za vrski: edinici za mobilniot del i site edinici za stacionarni vrski koi dosega se nao|aa vo sostav na drugi edinici koi lociraa vo garnizonite. So ova se pro{iruva nadle`nosta na edinicata za odr`uvawe na sistemot za vrski na celata teritorija na Republika Makedonija".

Na krajot od svoeto prigodno obra}awe na~alnikot na General{tabot na ARM gi istakna se pogolemite predizvici koi vo idnina ja o~ekuvaat ARM i verbata vo odgovorno i profesionalno izvr{uvawe na postavenite zada~i od nejzinite pripadnici.

Sve~enata ceremonija zavr{i so takti~ko-tehni~ki zbor, na koj be{e prika`ano voor`uvaweto i opremata na promoviranite edinici.

Promovirani Oklopniot bataljon i Samoodniot haubi~ki artileriski bataljon
od sostavot na Zdru`enata operativna komanda (ZOK)
Mo}ni, silni i ve{ti
Pi{uva: A. A.

Na 14 april, vo kasarnata "^ojlija" kaj Skopje, be{e promoviran Oklopniot bataljon od sostavot na Zdru`enata operativna komanda (ZOK) na ARM.

Oklopniot bataljon e formiran soglasno Odlukata na pretsedatelot na Republika Makedonija i vrhoven komandant na ARM i soglasno Planot za transformacija.

Na promocijata na Oklopniot bataljon prisustvuvaa ministerot za odbrana, Jovan Manasijevski, na~alnikot na G[ na ARM, general-major Miroslav Stojanovski, pretstavnici od Ministerstvoto za odbrana, pripadnici na ARM, pretstavnici na NATO-sovetodavniot tim, pretstavnici na voeno-diplomatskiot kor, akreditirani vo Republika Makedonija, kako i pretstavnici na Lokalnata samouprvava.

Na sve~enosta po toj povod svoe obra}awe ima{e komandantot na Zdru`enata operativna komanda, general-majorot Atanas Jov~evski koj, pritoa, istakna: "Dene{nata ARM, kako predvesnik na sovremenata makedonska dr`ava, vo izminatiot period pominuva{e niz pove}e fazi na svojot razvoj i uspe{no odgovori na site predizvici koi vremeto gi postavuva{e pred nas. Armijata po~navme da ja gradime re~isi od po~etok, no so cvrsto ubeduvawe, a toa go poka`avme i vo praktika, deka raspolagame so stru~no-respektabilen ~ove~ki potencijal i oti imame sposobnosti da imame armija", re~e generalot Jov~evski. Denes, napolno sme sigurni deka na{ata najdobra bezbednosna opcija e polnopravno ~lenstvo vo NATO. Obra}aj}i im se na pripadnicite na Oklopniot bataljon, komandantot na ZOK, istakna: "Vospostavuvaweto na novata organizacisko-formaciska struktura na Oklopniot bataljon e u{te eden ~ekor napred kon ostvaruvawe na celite koi treba da se postignat so transformacijata, koja proizleguva od Stategiskiot odbranben pregleg (SOP). Oklopniot bataljon so pravo se vbrojuva me|u najdobrite edinici na ARM. Mo`e slobodno da se ka`e deka gi krasi mislata "mo}ta e so nas", kako {to vpro~em pi{uva na za{titniot znak na va{ata edinicata".

Potoa, soglasno programata, na poligonot "^ojlija", pripadnicite na Oklopniot bataljon, vo ~ij sostav se tenkovite T-72, za prisutnite izvedoa metodsko-pokazna ve`ba.

Oklopniot bataljon e del od silite za operacii pri Zdru`enata operativna komanda (ZOK), i osnovnata misija na edinicata e da im obezbedi poddr{ka na Prvata i na Vtorata mehanizirana pe{adiska brigada. Voedno, Oklopniot bataljon pretstavuva i udarna i manevarska sposobnost na ARM.

Na 19 april, vo kasarnata "Alekso Demievski-Bauman" vo Veles, be{e promoviran i Samoodniot haubi~ki artileriski bataljon od 155 mm koj, isto taka, se nao|a vo organizacisko-formaciskiot sostav na Zdru`enata operativna komanda na ARM.

Na promocijata prisustvuvaa ministerot za odbrana, Jovan Manasijevski, na~alnikot na G[ na ARM, general-major Miroslav Stojanovski, pretstavnici na Ministerstvoto za odbrana, pripadnici na ARM, pretstavnici na Asocijacijata na voeni ata{ea akreditirani vo na{ata zemja, kako i gradona~alnicite na Veles i na Prilep.

Misijata na Samoodniot haubi~ki artileriski bataljon e da obezbedi artileriska ognena poddr{ka na manevarskite edinici od sostavot na Zdru`enata operativna komanda na ARM (ZOK), so cel odbrana na dr`avata na celata nejzina teritorija.

Na po~etokot od posetata na kasarnata "Alekso Demnievski-Bauman vo Veles, ministerot za odbrana, Jovan Manasijevski, pridru`uvan od na~alnikot na G[ na ARM, general-major Miroslav Stojanovski, ja poseti Komandata za obuka (KzO). Pritoa, komandantot na Komandata za obuka, potpolkovnikot Kemo \ozo, odr`a brifing vo koj gi zapozna prisutnite so misijata, so zada~ite, so organizaciskata struktura na KzO, so obukata i so razvojot na vojni~kiot, na podoficerskiot i na oficerskiot kor, so sistemot za obuka, kako i so idnite anga`mani i zada~i na Komandata za obuka.

Brifing za istorijata, za misijata, za zada~ite od su{tinsko zna~ewe za misijata, za organizacijata i formacijata, za personalot, za vooru`uvaweto i opremata, za dostignatiot stepen na transformacijata na edinicata, kako i za dostignuvaweto na prioritetite za potpolna operativna gotovnost na edinicata, pred prisutnite odr`a komandantot na Samoodniot haubi~ki artileriski bataljon od 155 mm, potpolkovnikot Blagoj Iliev.

Potoa be{e izvr{ena promocija na Samoodniot haubi~ki artileriski bataljon. Na po~etokot od sve~enosta, so prigodna ceremonija, ministerot za odbrana, Jovan Manasijevski, na komandantot na Artileriskiot bataljon, potpolkovnikot Jovan Iliev, mu go predade voenoto zname na edinicata.

Pred prisutnite svoe obra}awe ima{e komandantot na Zdru`enata operativna komanda (ZOK), general-majorot Atanas Jov~evski koj, ~estitaj}i im go na pripadnicite na Artileriskiot bataljon denot na promocijata na edinicata, me|u drugoto, istakna: "Vospostavuvaweto na novata organizacisko-formaciska struktura na Artileriskiot bataljon e u{te eden ~ekor napred kon ostvaruvaweto na celite koi treba da se postignat so transformacijata na ARM koja proizleguva od Strategiskiot odbranben pregled (SOP). Od formiraweto na edinicata, pa se do denes, pripadnicite na edinicata, koi so pravo se vbrojuvaat me|u najdobrite edinici na Armijata, uspe{no ~ekorat napred vo presret na predizvicite {to gi nosi vremeto koe doa|a", potencira{e generalot Jov~evski. "Ugleduvaj}i se na mislata "silen i ve{t", naglasi generalot Jov~evski, ispi{ana na za{titniot znak na va{ata ednica, sekoj pripadnik na ARM treba da gi poseduva kvalitetite na sila i ve{tina koi vo sebe gi obedinuvaat obu~enosta i znaeweto, cvrstinata i posvetenosta, kvalitetot i profesionalnosta".

Na krajot od sve~enosta se odr`a takti~ko-tehni~ki zbor na koj prisutnite gi razgledaa i poblisku se zapoznaa so vooru`uvaweto i so opremata so koja raspolaga Samoodniot haubi~ki artileriski bataljon od 155 mm.

Rubrika: Transformacija na ARM
Vo kasarnata "Alekso Demnievski-Bauman vo Veles
Promovirani novi podoficeri na ARM
Pi{uva: Antoanela DIMITRIEVSKA

"Podoficerot e lider na vojnicite. Podoficerot e ~len na tradicionalniot po~esen kor, koj e poznat kako ‘rbet na Armijata"

Na 14 april, vo kasarnata Alekso Demnievki-Bauman" vo Veles, be{e izvr{ena promocija na slu{atelite na Osnovniot kurs za podoficeri (OKPOF) na ARM.

Kursot, vo traewe od tri meseci, be{e vo organizacija na Komandata za obuka na ARM, a go posetuvaa 54 slu{ateli. Obukata ja izveduvaa instruktori od ARM koi imaat sertifikati za zavr{eni soodvetni kursevi vo stranstvo. Vo obu~uvaweto na slu{atelite na OKPOF bea vklu~eni i instruktori od Ju`noto krilo na NATO od Neapol, koi izvedoa obuka vo traewe od pet dena.

Spored protokolot na sve~enosta, promocijata zapo~na so pretstavuvaweto na istorijatot na kursot od komandirot na OKPOF, prviot podoficer, postariot vodnik Leonid Jan~ev. "Vo izminatite 12 nedeli, kursot go posetuvaa 56 slu{ateli-profesionalni vojnici. Be{e obezbedena obuka za proizveduvawe na kvalifikuvani lideri, podoficeri, komandiri na oddelenija, kompatibilni so voenite standardi na armiite na zemjite-~lenki na NATO, sposobni da gi prezemat odgovornostite povrzani so ovaa dol`nost. Niz tri fazi na kursot se izu~uvaa ve{tinite od liderstvoto, od op{tata voena obuka, od menaxmentot na obukata, od stru~no-specijalisti~kata obuka i ve{tinite na vojuvawe koi mu se potrebni na sekoj podoficer da vodi vo borba so formacii so golemina na oddelenie. Misijata na mojot instruktorski tim be{e da obezbedi najdobra obuka za slu{atelite, da gi podobri nivnite liderski kvaliteti i da ja podobri nivnata li~na izvedba. Patot do prvata "yvezda", koja od denes so gordost }e ja nosat, be{e te`ok. Kako podoficeri obu~uvani vo instituciite na Komandata za obuka, slu{atelite se podgotveni za izvr{uvawe na nivnite operativni dol`nosti vo edinicite na ARM."

Potoa bea pro~itani naredbite za proizveduvawe vo prviot podoficerski ~in vodnik na pedeset i ~etvoricata slu{ateli na OKPOF koi go zavr{ija kursot. Sertifikatite im gi dodelija kamandirot i instruktorite na nastavnite grupi na OKPOF.

Po toj povod, svoe obra}awe pred prisutnite ima{e na~alnikot na G[ na ARM koj, ~estitaj}i im go na slu{atelite promoviraweto vo podoficeri na ARM i oddavaj}i im priznanie za se ona {to go napravija vo podgotovkite za realizacija na kursot, zaedni~ki da se dojde do krajnata cel, me|u drugoto istakna: " Soglasno opredelbite i Konceptot za razvoj na podoficerskiot kor, kvalitativno se menuva sistemot na obrazovanie i obuka na podoficeri i mislam deka vie ste najdobriot dokaz za toa. Ona {to sakame da go postigneme so noviot Koncept e vie kako podoficeri, kako voda~i, pred se, da bidete lideri od nov kov, da bidete obu~uva~i i vospituva~i na va{ite pot~ineti - profesionalnite vojnici, no, da bidete i borci tamu kade {to }e se najdete vo takva situacija. I ovie tri pretpostavki se pretpostavki vrz osnova na koi se gradi i se bazira Konceptot za razvoj na podoficerskiot kor", potencira{e generalot Stojanovski. "Se soo~uvame so novi predizvici. Va{a zada~a vo idnina, a istovremeno i na{a e da se prilagoduvame na tie novi predizvici, na novoto okru`uvawe, na novata realnost i prakti~no, programite koi se razvieni za razvoj na podoficerskiot kor se direktna posledica na nasokite koi se dobieni od NATO za izgradba na standardi i vo delot na obukata na podofecerskiot kor. Vo dene{no vreme uspe{en lider mo`e da bide samo onoj koj e kvaliteten lider. Bez site atributi na eden kvaliteten lider, na{ite pot~ineti nema da ne sledat vo izvr{uvaweto na misiite i zada~ite. Ona {to pretstavuva va{ uspeh, na nekoj na~in e i na{ uspeh, i bez poddr{kata, pred se, na va{ite rodnini, odnosno roditelite i najbliskite, na va{ite komandiri, na komandantite na edinicite, a da ne gi zaboravime ovde i pretstavnicite na NATO-sovetodavniot tim, na "Buz Alen Hamilton", i site onie koi dojdoa od Neapol da u~estvuvaat vo procesot na podgotovkite i realizacijata na kursot i site onie koi direktno ili indirektno u~estvuvale vo realizacijata na ovoj uspeh, sakam da ja iskoristam ovaa prilika da im oddadam priznanie".

Na sve~enosta pozdraven govor do slu{atelite na OKPOF ima{e i komandantot na Komandata za obuka, potpolkovnikot Kemo \ozo koj, pritoa, istakna: "Vie odbravte dobar na~in za osposobuvawe i za vklu~uvawe vo bezbednosnite strukturi na na{ata zemja. Voenite znaewa i ve{tini koi gi steknavte se osnova za va{iot ponatamo{en razvoj kako pripadnici na ARM. Vie }e napreduvate onolku kolku {to va{iot talent, va{eto zalagawe, kako i potrebite na slu`bata }e vi ovozmo`at. Osvoenite znaewa i ve{tini neka vi poslu`at kako pottik vo va{eto ponatamo{no voeno obrazovanie, samoobrazovanie i usvojuvawe na pogolemi standardi vo izvr{uvaweto na va{ite dol`nosti. Toa e preduslov za va{ postojan i kontinuiran razvoj. Siguren sum deka va{ite potencijali }e dojdat do izraz vedna{ po stapuvaweto na dol`nost vo edinicite na ARM. Va{ite postignati rezultati vo obukata se dovolen garant deka so uspeh }e zastanete na mestata na va{ite prethodnici. Vo toa ime vi posakuvam uspe{na kariera so `elba da ostanete najgordiot i najpatriotskiot del od na{ata dr`ava - Republika Makedonija".

Sleduva{e vra~uvaweto na nagradite na najuspe{nite. Trojcata prvorangirani podoficeri na kursot bea vodnikot Aleksandar Arsovski, vodnikot Marjan Angelkovski i vodnikot Sini{a Petkovski. Prvorangiranite trojca vodnici, kako nagrada dobija ra~ni ~asovnici. Najdobra fizi~ka podgotvenost za vreme na Osnovniot kurs za podoficeri prika`a vodnikot Marjan Angelkovski komu mu pripadna nagradata "~eli~en vodnik". Po toj povod mu be{e dodelena pofalnica. Na trojcata prvorangirani nagradite im gi vra~i na~alnikot na G[ na ARM, general-major Miroslav Stojanovski, a nagradata "~eli~en vodnik", na najzaslu`niot slu{atel mu ja vra~i komandantot na Komandata za obuka, potpolkovnikot Kemo \ozo.

Potoa, pred prisutnite prigoden govor odr`a prvorangiraniot stare{ina, vodnikot Aleksandar Arsovski koj, me|u drugoto, re~e: "Gord sum i presre}en {to od ovoj moment mu se priklu~iv na podoficerskiot kor - stolbot na Armijata. Sre}en sum {to ja dobiv ovaa nagrada i se uveriv deka uspehot doa|a sam po sebe, no samo so postojana rabota, so upornost, so samodoverba, so nadograduvawe i so besprekornost vo izvr{uvaweto na postavenite zada~i. Vo momentite na sre}a i radost potsvesno mi se javuvaat i momentite na odgovornost i obvrskite {to me ~ekaat. Dosega, kako profesionalen vojnik, imav samo edna osnovna odgovornost - izvr{uvawe na misijata. Sega, kako lider, imam u{te edna mnogu pogolema moralna odgovornost - gri`a za svoite vojnici. Od moite instruktori nau~iv mnogu raboti. Edna od niv e da gi poznavam svoite vojnici i sekoga{ da gi stavam nivnite potrebi pred moite. Svesen sum za obvrskite i za odgovornostite koi me o~ekuvaat i nikoga{ i vo nieden moment nema da zaboravam deka sum vojnik, profesionalec, lider, ~len na podoficerskiot kor na ARM".

Sve~enosta zavr{i so nastapot na ansamblot na narodni pesni i ora "Stev~e Stojkovski", koj se pretstavi so del od svojot repertoar, kako i so nastapot na ~lenovite na gradskiot hor "Veles".

Rubrika: ARM - PzM - NATO
Zaedni~ka ve`ba pome|u G[ na ARM i NATO-{tabot vo Skopje "NASET 06"
Podobruvawe na interoperabilnosta
Pi{uva: Z. R.

Na 5 i 6 april, na aerodromot "Petrovec" i vo General{tabot na ARM, se izvede zaedni~ka ve`ba pome|u NATO-{tabot vo Skopje i G[ na ARM, "NASET 06".

Kodirektori na ve`bata "NASET 06" bea potpolkovnikot Peter [mit, pretstavnik na germanskata armija pri NATO-{tabot vo Skopje i potpolkovnikot Kiro Gunev od G-3 pri G[ na ARM. Na Ve`bata, pokraj pretstavnici na G[ na ARM i na NATO-{tabot vo Skopje, u~estvuvaa i pretstavnici od Direkcijata za za{tita i spasuvawe, od MVR i od Grani~nata policija.

Celta na ve`bata "NASET 06" be{e obuka na personalot koj raboti vo operativnite centri na NATO-{tabot vo Skopje i na G[ na ARM, kako i na drugite u~esnici vo Ve`bata, vo komunikacii i primena na standardni operativni proceduri, kako i podobruvawe na interoperabilnosta pome|u NATO-{tabot vo Skopje i ARM vo podgotvuvaweto na nivniot personal.

Na prviot den od Ve`bata, koj se odr`a vo NATO-{tabot vo Skopje, u~esnicite odr`aa prezentacii za me|usebno zapoznavawe, za me|usebno informirawe i za razmena na potrebnite informacii so cel podobra me|usebna komunikacija i koordinacija za vreme na Ve`bata. Ve`bata ja otvori potpolkovnikot Peter [mit, koj voedno odr`a i prezentacija na tema: Planirawe vo NATO pri vonredni sostojbi kaj civilno naselenie. Vo svojata prezentacija majorot Du{ko Boj~ovski go obrazlo`i procesot na donesuvawe odluka vo ARM, vo koj be{e prika`an model na donesuvawe odluki koj e mnogu blizok ili ist so onoj na NATO. Na Ve`bata be{e prezentiran i modelot za krizen menaxment vo NATO od {kolata na Alijansata vo Germanija, a prezenter be{e majorot Antonio Benvenuti. Svoi prezentacii od delokrugot na svoite nadle`nosti imaa i pretstavnicite na Grani~nata policija i na Direkcijata za za{tita i spasuvawe.

Prakti~niot del na ve`bata "NASET 06", koj se odr`a naredniot den vo operativnite centri na dvata {taba, a se odviva{e spored zamisleno scenario na operacija za dogovor pri krizi vo koe Zdru`eniot operativen centar na ARM i na NATO vo me|usebna koordinacija, so primena na NATO-standardi i proceduri, planiraa, donesuvaa odluki i re{avaa situacii niz razni primeri na incidenti. Prviot incident, nare~en zabrana na {verc so oru`je, pretpostavuva{e karvan od magariwa, natovareni so oru`je, koj se obiduva da ja pomine dr`avnata granica, pri {to e zabele`an od pripadnicite na me|unarodnata policija na NATO vo blizina na grani~niot premin "Ja`ince" kako se dvi`i kon sever. Vo vtoriot incident, zabrana na ilegalen izvoz na stoka, pripadnicite na dvata {taba re{avaa incident vo koj pripadnici na KFOR informiraat deka se zabele`ani dva kamioni koi prenesuvaat somnitelen toovar vo blizina na "General Jankovi}", dvi`ej}i se kon jug. Tretiot incident se sostoe{e od barawe upateno do NATO-{tabot vo Skopje za pridru`ba na neplaniran konvoj. Soglasno scenarioto, spored vidot na vozilata i tovarot, neophodno be{e da se obezbedi pridru`ba za konvojot preku zemjata-doma}in, Republika Makedonija, a isto taka, be{e potrebna i helikopterska pridru`ba na konvojot od strana na zemjata-doma}in za obezbeduvawe na planiranata mar{ruta na konvojot. Tretiot incident pretstavuva{e avtobuska nesre}a, vo koja avtobus na NATO, dvi`ej}i se od Solun kon Kosovo, se sudruva vo blizina na Veles. Vo nesre}ata ima 37 povredeni koi treba da bidat zgri`eni vo bolnica. Na desetmina od povredenite im e potrebna itna evakuacija, a preliminarnite proceni od mestoto na nastanot uka`uvaat na toa deka e potrebna pogolema koli~ina krv od krvnata grupa A (Rh negativ). Vo pettiot incident, u~esnicite na ve`bata se obu~uvaa vo re{avawe na situacija pri poplavi, povredi, panika i po`ar poradi o{tetuvawe na brana. Vo ovoj incident scenarioto predviduva{e seriozno o{tetuvawe na branata "Kozjak" vo blizina na Skopje. Pritoa, timot za procena od Agencijata za za{tita i spasuvawe informira deka tri sela se poplaveni, deka naselenieto e vo panika, i kako rezulatat na toa okolu 50 lu|e se povredeni i tri zgradi se opo`areni poradi kratok spoj nastanat pri pa|awe na elektri~ni stolbovi. [estiot incident pretpostavuva{e deaktivirawe na ekslozivna naprava. Za incidentot ima soznanija deka eksplozivnata naprava e montirana pod `elezni~kiot most na "Blace" i deka }e eksplodira pri pominuvaweto na NATO-konvojot preku mostot. Za taa cel be{e potrebno bezbedno i brzo deaktivirawe na eksplozivnata naprava.

Na ovaa zaedni~ka ve`ba, pripadnicite na ARM poka`aa deka primenuvaat isti standardni operativni procedurii {to gi primenuvaat i pripadnicite na NATO i deka koordinacijata pri planiraweto i donesuvaweto odluki e va`en preduslov za uspe{en odgovor na predizvicite so koi se soo~uva {tabot ili komandata, vo slu~ajot NATO-{tabot vo Skopje i Operativniot centar na G[ na ARM, kako i pripadnicite na Grani~nata policija i na Direkcijata za za{tita i spasuvawe, u~esnici na ve`bata "NASET 06".

So pripadnicite na Odredot za specijalni nameni na ARM
Obuka po letna alpinistika i jazewe
Pi{uva: M. J.

Vo tekot na arpil, pripadnicite na Odredot za specijalni nameni (OSN), na planinskite tereni {irum na{ata tatkovina, ja realiziraa obukata po letna alpinistika i jazewe. Za del od pripadnicite na Edinicata, ova be{e nivno prvo spravuvawe so ovoj tip na ve{tini, no za pogolemiot del, ova be{e del od povtoruvaweto na ve}e steknatite znaewa i ve{tini.

Edna od va`nite karakteristiki na specijalnite sili {irum svetot e nivnata sposobnost za nenadejni, molskavi~ni akciii, na koi, sekako, im prethodi nezabele`ano dvi`ewe niz terenot. Za toa da se postigne, specijalcite niz procesot na obukata se zapoznavaat so sekakov vid na zemji{te i planiraat i sproveduvaat najrazli~ni dvi`ewa. Kako i kaj sekoj vid na obuka taka i ovde se primenuvaat starite, no dobri na~ela na obu~uvawe: "polzi", "lazi", "odi", "tr~aj".

Teritorijata na Republika Makedonija e glavno planinska i izobiluva so te`ok i nepristapen teren. Zaseci, klisuri, ima na site planinski masivi. Dvi`eweto na vakov teren pretstavuva posebna opasnost, no voedno i predizvik koj bara visoka fizi~ka i psihi~ka podgotvenost.

Za da se sprovede nepre~eno i, pred se, prikrieno, dvi`eweto na planiski teren, timovite za specijalni dejstva i renxerskite timovi morat da sovladaat naporna i temelna obuka.

 

Navidum lesna zada~a - dvi`eweto, sepak, se pretvora vo kopmleksna operacija koja bara temelni podgotovki, planirawe i, se razbira, realizacija. Se zapo~nuva so podgotovkite koi opfa}aat: li~na podgotovka; psihofizi~ka podgotvenost; tehni~ka i takti~ka podgotvenost; materijalna podgotovka; pribirawe na informacii za rutata, za vremeto, za neprijatelot i za sopstvenite sili; izrabotuvawe na detalni planovi za dvi`ewe, odmori; rezervni ruti na dvi`ewe; medicinska evakuacija; vrski; definirawe na postapki vo razni situacii itn.

Teoriskiot del, iako izgleda lesen, sepak, bara od sekoja individua golemo intelektualno napregawe i, pred se, memorirawe na golem broj informacii, - od pakuvaweto na opremata vo ranecot, negovo pravilno postavuvawe na grbot; na~inot i redosledot na oblekuvaweto na oblekata (uniformata); na~inite na odeweto na nadolni{te i na nagornicite; dr`eweto na oru`jeto i na opremata, pa prodol`uva so zapoznavaweto na alpinisti~kata oprema (stati~ki i dinami~ki ja`ewa so razli~ni debelini i dol`ini, sigurnosni pojasi, garabini, ka~uvalki, ankeri, osmici, klinovi,...), na~inite na nejzino koristewe, i zavr{uva so prakti~no izve`buvawe na vrzuvawe na alpinisti~kite jazli, koi sekoj poedinec treba da gi poznava vo potpolnost za {to na krajot polaga i ispit.

Prakti~niot del se sproveduva prakti~no, na "karpa", kako {to popularno na{ite specijalci gi narekuvaat mestata za izveduvawe na obukata. Tamu, pak, na lice mesto, instruktorite gi odreduvaat mar{rutite za ka~uvawe i za simnuvawe, soglasno nivoata na te`ina.

Obukata zapo~nuva so tehnikite na ka~uvawe bez koristewe na alpinisti~ka oprema, pa prodol`uva so koristewe na alpinisti~kite ja`iwa so upotreba na "dilferov stil" za da zavr{i so upotreba na site mo`ni elementi na alpinisti~kata oprema. Za vreme na ovoj proces kaj "novajliite" se kr{i stravot, odnosno psihi~kite blokadi koi neminovno se javuvaat kako posledica na viso~inite.

Sleduvaat tehnikite i stilovite na simnuvawe od razni viso~ini i so razni stilovi. ^uvstvoto koe se javuva kaj sekoj poedinec pri stoewe na rabovite na koja bilo karpa e nepovtorlivo. Doverbata koja pripadnicite na OSN ja imaat vo svoite znaewa i ve{tini, no, sekako, i vo ispravnosta i funkcionalnosta na alpinisti~kata oprema, e presudna vo ponatamo{nite ~ekori i postapki koi sledat od momentot na odvojuvaweto od tloto i ~uvstvuvaweto na dejstvoto na gravitacijata, koja, pak, go ispolnuva mozokot so potrebniot adrenalin za spravuvawe so nametnatata situacija. Prvoto spu{tawe po nekoe nepi{ano pravilo e pobavno, gr~evito, no zatoa pak slednite se kako na filmsko platno.

Pri izveduvaweto na vakov vid obuka prezemaweto na potrebnite merki na bezbednost i za{tita se od su{testveno zna~ewe. Se zapo~nuva od vizuelniot pregled na alpinisti~kata oprema, nejzino atestirawe, proverka na teoriskite znaewa na sekoj poedinec, prakti~no poznavawe na jazlite i na tehnikite na koristewe na opremata, pa se do prezemaweto na dopolnitelnite sigurnosni merki, a seto toa e prosledeno so ~eli~na disciplina koja se bara od sekoj poedinec.

Obukata vo letna alpinistika i jazewe na krajot se krunisuva so teoriska i so prakti~na proverka na znaewata na koja sekoj poedinec ja dobiva zaslu`enata ocenka. Se razbira, ocenkite se visoki, petki i ponekoja ~etvorka, bidej}i pri izveduvaweto na vakvi ve{tini nema mesto za gre{ki, koi mo`at i `ivot da zna~at.

Za taa cel pripadnicite na OSN vo potpolnost se pridr`uvaat na merkite za bezbednost i za{tita pri izveduvaweto na obukata. Ednostavno, tie znaat deka vo obukata ne smee da ima improvizacii.

Rubrika: Voeno zdravstvo
Vo Voenata bolnica bea predadeni vo upotreba renoviranoto Oddelenie za zarazni i ko`noveneri~ni bolesti i Oddelenieto za hemodijaliza
Pro{ireni kapaciteti za pokvalitetna usluga
Pi{uva: A.ANDONOVSKI

Na 7 april, po povod proslavata na Svetskiot den na zdravjeto, vo Voenata bolnica vo Skopje se odr`a prigodna sve~enost po povod pu{taweto vo upotreba na renoviranoto Oddelenie za zarazni i ko`noveneri~ni bolesti i na Oddelenieto za hemodijaliza.

Po toj povod ministerot za odbrana, Jovan Manasijevski, i direktorot na Fondot za zdravstvo, Nikola Panovski potpi{aa Dogovor za obezbeduvawe i na~in na pla}awe na zdravstveni uslugi na osigurenite lica vo specijalisti~ko-konsultativnata i bolni~kata zdravstvena za{tita. So Dogovorot vreden 138 milioni denari na godi{no nivo, se regulira na~inot na finansirawe na uslugite koi }e gi dobivaat zdravstvenite osigurenici, a }e gi dava Voenata bolnica vo pro{irenoto Oddelenie za hemodijaliza. So ovoj dogovor se ovozmo`uva 24 pacienti koi se od Skopje, a odat na dijaliza vo Struga, da se prefrlat vo ova oddelenie, i vo narednite nekolku meseci toa da se napravi i so ostanatite dvaesetina pacienti. Vo Oddelenieto ima 16 dijalizeri, na koi mo`at da se dijaliziraat 64 pacienti dnevno.

Po potpi{uvaweto na Dogovorot, prisutnite dadoa prigodni izjavi za javnosta.

Ministerot Manasijevski izrazi zadovolstvo {to Ministerstvoto za odbrana dava nesomnen pridones vo re{avaweto na problemot na pacientite koi koristat dijaliza. "Najgolem del od pacientite od Struga }e prejdat vo ova oddelenie vo Voenata bolnica, a za onie koi ostanuvaat, }e napravime obid vo narednite nekolku meseci da se napravi prostor i tie da se vratat ovde i tuka da gi dobivaat uslugite", potencira{e, me|u drugoto, ministerot Manasijevski. Pu{taweto na renoviranoto Oddelenie za zarazni i ko`no-veneri~ni bolesti, spored ministerot Mansijevski e od golemo zna~ewe za Armijata bidej}i, kako {to re~e, so nejzinata transformacija se pove}e vojnici se ispra}aat vo razli~ni misii, vo delovi na svetot vo koi postoi patologija razli~na od ovde{nata. "Ova leto 180 na{i vojnici }e zaminat na razli~ni lokacii, a brojkata }e se zgolemuva vo idnina. Zatoa od golemo zna~ewe za nas e da imame dobro funkcionalno oddelenie koe bi mo`elo da se spravuva so patologiite koi vladeat na odredeni tereni vo zemjite kade {to odat na{ite vojnici", re~e ministerot Manasijevski, i dodade deka dosega nemalo pogolemi problemi so vojnicite koi bea isprateni vo misii nadvor od zemjava.

Po povod pu{taweto na renoviranite oddelenija i pro{iruvaweto na kapacitetite, prigodno obra}awe pred prisutnite ima{e i komandantot na Voenata bolnica, polkovnikot Petre Utkovski, koj istakna deka e ubava mo`nost na denot koga se slavi Svetskiot den na zdravjeto - 7 april, da se pu{ti vo funkcija renoviranoto Oddelenie za zarazni i ko`no-veneri~ni bolesti i zgolemuvaweto na postoe~kite kapaciteti na Oddelenieto za hemodijaliza. "Voenata bolnica pretstavuva multidisciplinarna edinica na ARM koja{to e prepoznatliva po svojata organiziranost, profesionalnost i selektivnost. Od ovie pri~ini taa e posakuvana i po~ituvana od gra|anite na Republika Makedonija koi vo nea dobivaat zdravstveni uslugi, a od druga strana taa e respektabilen subjekt vo javnoto zdravstvo vo dr`avata", potencira{e polkovnikot Utkovski. Osvrnuvaj}i se na pridobivkite od pro{iruvaweto na kapacitetite na renoviranite oddelenija, polkovnikot Utkovski, naglasi: "So novite misii na ARM vo ramkite na NATO/PzM-aktivnostite i mo`nosta za upatuvawe vo zemji kade ima pojava na tropski i na drugi, za na{eto podnebje nesvojstveni bolesti, Oddelenieto dobiva se pogolemo zna~ewe. Biolo{koto oru`je kako mo`nost za zloupotreba na potencijalot na mikroorganizmite za predizvikuvawe zarazni boilesti, pa i na smrtonosni zaboluvawa, sozdava potreba, sekoja armija za izgradi mehanizmi za spre~uvawe na vakvata zakana, a od druga strana, za brzo i uspe{no lekuvawe. Renoviranoto Oddelenie za zarazni bolesti e kapacitet vo koj }e mo`e da se obezbedi tretman, prvenstveno za pripadnicite na ARM, a sekako i za gra|anite na Republika Makedonija. Istovremeno, so renoviraweto na Oddelenieto za zarazni i ko`no-veneri~ni bolesti, go pro{irivme i kapacitetot na postoe~koto Oddelenie za hemodijaliza. So ova }e se ovozmo`i tretman na u{te 24 pacienti, {to e zgolemuvawe za 60% vo odnos na dosega{nite mo`nosti", istakna polkovnikot Petre Utkovski.

Zadovolstvo od pro{iruvaweto na Oddelenieto za hemodijaliza i od mo`nosta za uka`uvawe pomo{ na pacienti so zaboleni bubrezi izrazi i gospodinot Spiro Micovski od nevladinoto zdru`enie "Nefron", ~ii ~lenovi podolgo vreme baraa od Ministerstvaoto za zdravstvo i od FZO da go re{at pra{aweto na licata od Skopje koi odat na dijaliza vo Struga.

Pu{taweto vo upotreba na renoviranoto Oddelenie za zarazni i ko`no-veneri~ni bolesti i na Oddelenieto za hemodijaliza, na simboli~en na~in so presekuvawe na lentata go izvr{ija ministerot za odbrana, Jovan Manasijevski i na~alnikot na G[ na ARM, general-major Miroslav Stojanovski. Potoa, prisutnite gi razgledaa prostoriite i se uverija vo kapacitetite na renoviranite oddelenija.

Oddelenieto za zarazni i ko`no-veneri~ni bolesti opfa}a povr{ina od 950 metri kvadratni, so 24 bolni~ki kreveti vo ednokrevetni i vo dvokrevetni sobi so toalet i kupatilo, a Oddelenieto za hemodijaliza opfa}a povr{ina od 550 metri kvadratni, so 16 aparati za hemodijaliza, so mo`nost za lekuvawe na 64 paciennti ili 9.984 hemodijalizi godi{no.

Pro{irenite kapacitetite na renoviranite oddelenija nudat odli~ni mo`nosti za uka`uvawe zdravstvena pomo{ na pripadnicite na ARM, no i na gra|anite na Republika Makedonija. Vrabotenite vo Voenata bolnica toa i dosega go pravea, a nesomneno e deka i vo idnina }e go pravat na krajno profesionalen na~in i vo slu`ba na pacientite.

Rubrika: Aktivnosti
Prva zaedni~ka inspekcija
Pi{uva: Q. M.

Soglasno odredbite od "Vienskiot dokument 1999", od 18 do 20 april Agencijata za verifikacija i kontrola na vooru`uvaweto od Federacijata na Bosna i Hercegovina ja sprovede prvata aktivna inspekcija na specificirana oblast vo Republika Hrvatska, so gostinot, inspektorot od vooru`enite sili na Republika Makedonija, majorot Qubomir Maqcev. Inspektorskiot tim go predvode{e majorot Mate Mladina od armijata na Federacijata na BiH.

Inspekcijata se realizira{e po barawe na bosanskata Agencija za verifikacija i kontrola na vooru`uvaweto soglasno odredbite od Vienskiot dokument so koj zemjite-potpisni~ki se motiviraat da formiraat multinacionalni timovi so cel jaknewe na voenata sorabotka, sozdavaj}i dobra klima za gradewe na merkite za doverba i bezbednost vo regionot i po{iroko vo Evropa so zgolemuvaweto na transparentnosta i otvorenosta na poleto na voenata bezbednost so otvoren dijalog pome|u zemjite-~lenki na OBSE.

Me{aniot inspektorski tim inspekcijata ja realizira{e vo edinicite na 3. Korpus na hrvatskata armija koi lociraat vo isto~niot del na Republika Hrvatska. Prviot den od inspekcijata zavr{i so poseta na 3.gardiska brigada vo \akovo, so obikolka na objektite i na gara`ite za smestuvawe i parkirawe na tenkovite, na oklopnite borbeni transporteri i na vooru`eni sistemi deklarirani vo godi{nata razmena na voeni informacii. Vtoriot den inspekciskiot nadzor se realizira{e od vozduh, so nabquduvawe na grani~niot pojas so Srbija i Crna Gora, so Bosna i Hercegovina i so Ungarija. Vo tekot na vtoriot den od inspekcijata, timot gi poseti 2.gardiska brigada vo Petriwa so koja komanduva polkovnikot Branko Predragovi} i Artilerisko-raketnata brigada vo Bjelovar pod komanda na polkovnikot @eqko [iki}. Vo tekot na inspekcijata inspektorskiot tim gi slede{e dnevnite aktivnosti vo edinicite na poligonite za obuka i razgovara{e so vojnicite i so stare{inite.

Na zavr{niot brifing voda~ot na me{aniot inspektorski tim, majorot Mate Mladina, im se zablagodari na svoite doma}ini od hrvatskiot Centar za verifikacija i kontrola na vooru`uvaweto za profesionalniot odnos vo tekot na inspekcijata na specificirana oblast, za prijatniot prestoj vo edinicite na 3. korpus na hrvatskata armija, so napomena deka zateknatata sostojba e identi~na so dostavenite informacii vo Godi{nata razmena na voeni informaciii soglasno odredbite na Vienskiot dokument 1999.

Vo kasarnata "Stevan Naumov-Stiv" vo Bitola
Primeni regrutite od poslednoto popolnuvawe
Pi{uva: Dobre TODOROVSKI

Od 17 do 20 april, vo bitolskata kasarna "Stevan Naumov-Stiv" i vo Centarot za obuka (COBRiRBP), be{e primena poslednata partija mladi vojnici od aprilskiot upaten rok.

Po redovno izvr{enite podgotovki od strana na komandata na Kasarnata za nepre~en priem na mladite vojnici vo redovniot termin na priemot, be{e izvr{en tretman na mladite vojnici, i po nekolku dena za prisposobuvawe, na 24 april, komandantot na kasarnata i na COBRiRBP, potpolkovnikot Toni Poposki, go ozna~i po~etokot na obukata. Obra}aj}i ime se na mladite vojnici, so `elba za {to pouspe{no vklopuvawe i sovladuvawe na nastavnite sodr`ini vo predvidenite planovi za obuka, toj me|u drugoto istakna: "Vo april 1992 godina vo ovaa kasarna ja zapo~navme obukata so prvata partija na vojnici vo ARM. Vo april 2006 godina, vrz osnova na odlukata na vrhovniot komandant na ARM, ovaa kasarna ja prifati poslednata generacija na regruti, a toa ste vie mladi vojnici koi so va{eto doa|awe na odreden na~in stanuvate del od istorijata na ARM".

Kolku da zabele`ime, na 15 april vo Kasarnata be{e primen prviot vojnik-regrut. Vo soglasnost so Strategiskiot odbranben pregled, bitolskata kasarna "Stevan Naumov-Stiv", so kompletnata infrastruktura, se stava von funkcija, a so toa i postoeweto na Centarot za obuka za rodovi i rodovi za borbena poddr{ka. So poslednata generacija na vojnici koi }e se obu~uvaat vo nekolkute meseci, kone~no se ispi{uvaat poslednite stranici od istorijata na bitolskata kasarna "Stevan Naumov-Stiv".

Vojnicite-regruti, na 28 april, pred nivnite stare{ini, prijateli, rodnini i gosti, vo sve~en ambient, ja dadoa sve~enata zakletva.


Ekolo{ka akcija
Pi{uva: K. VESELINOV

Na 15 i na 16 april, vo organizacija na J.P. "Makedonski {umi", podru`nica "Karaxica", se odr`a ekolo{kata akcijata: "Zelen pojas okolu Skopje".

Tradicionalno, Armijata na Republika Makedonija, sekoja godina, u~estvuva vo akciite za po{umuvawe, pa taka i vo realizacija na ovaa akcija u~estvuva{e so vkupno dvajca stare{ini i so 80 vojnici od Bataljonot za vrski na ARM.

Akcijata se odr`a vo atarot na seloto Miladinovci, kade vo kontinuitet se vr{i po{umuvawe, a prvite sadnici crn bor bile zasadeni pred 30 godini. Za vreme na akcijata se zasadeni novi sadnici crn bor i bagrem, a se vr{e{e i obnovuvawe na isu{enite sadnici. Vojnicite po{umija okolu 15 hektari povr{ina, so okolu 25.000 sadnici, {to e od osobeno zna~ewe za naselenieto vo toj reon, bidej}i vo neposredna blizina se nao|a rafinerijata ,,Miladinovci”.

Akcijata e sprovedena uspe{no, so edinstvena cel da bide so~uvana i podobrena `ivotnata sredina. So akcijata rakovode{e direktorot na J.P."Makedonski {umi", podru`nica "Karaxica", g. Atanas Tanev, a stru~niot del od po{umuvaweto go realiziraa rakovoditelot na R.E. "P~iwa", g. Vele Kiteski i dip. in`. Zorica Stefanovska.

Vo ramkite na akcijata, so cel za{tita i unapreduvawe na `ivotnata sredina i na prirodata vo kasarnite na ARM, vo Voenata bolnica i vo Voenata akademija, od 15 do 20 april, e izvr{eno zasaduvawe na novi i obnovuvawe na isu{eni sadnici so bagrem, so bel i so crn bor. Vo akcijata bea zasadeni okolu 10.000 sadnici.

Sadnicite i stru~nata pomo{ bea obezbedeni vo sorabotka so J.P. "Makedonski {umi", podru`nica "Karaxica". Za vreme na po{umuvaweto vo Voenata bolnica i vo Voenata akademija, stru~ni soveti za zasaduvawe na sadnici na vojnicite im dava{e civilnoto lice Blagoja Mi{evski, odgovoren za hortikultura vo ARM, a vo kasarnata "Ilinden" vo Skopje, akcijata se odviva{e so pomo{ na pretstavnik od J.P. "Makedonski {umi".

Rubrika: Od aktivnostite na ORORM
Me|unaroden seminar: "Mladi rezervni oficeri - Skopje 2006"
Edukacija spored NATO-standardi
Pi{uva: @ivko TRAJANOVSKI

Organizacijata na rezervnite oficeri na Republika Makedonija (ORORM), be{e soorganizator i doma}in na me|unarodniot seminar "Mladi rezervni oficeri - Skopje 2006", {to se odr`a od 19 do 23 april vo Domot na ARM vo Skopje.

Celta na Seminarot, na koj u~estvuvaa 65 mladi rezervni oficeri do 30-godi{na vozrast, so ~in od potporu~nik do kapetan, od zemjite-~lenki na NATO i na PzM, be{e me|usebno zapoznavawe i educirawe so aktuelnite sodr`ini spored standardite na NATO. Vo taa nasoka, na Seminarot bea obraboteni temite: Armiskite sili na Republika Makedonija; Organizacijata na rezervnite oficeri na Makedonija vo novite uslovi; Misijata na Komandata na NATO vo Skopje; Istorijata i strategijata na NATO; Organizacijata i strukturata na NATO; Programi za javnosta na NATO; Krizen menaxment i tekovni operacii na NATO; Me|usojuzni~kata konfederacija na rezervnite oficeri (CIOR) i Partnerstvo za mir (PzM).

Na sve~enoto otvorawe, u~esnicite na Seminarot gi pozdravija: pretsedatelot na Sobranieto i na Izvr{niot odbor na ORORM, prof.d-r. Risto Damjanovski, general-major vo penzija; komandantot na Zdru`enata operativna komanda (ZOK), general-majorot Atanas Jov~evski; pretsedava~ot na Komitetot za PzM, rezervniot potpolkovnik @an Pjer Vinke i na~alnikot na Sovetodavniot tim na NATO vo Republika Makedonija, polkovnikot Filip Andrin.

"Faktot {to denes site se nao|ame vo Republika Makedonija e realizacija na idejata od pred edna godina za organizirawe Seminar za mladi rezervni oficeri. So ovoj Seminar, na ORORM i e izrazena golema doverba i ~est, zaedno so CIOR, da bideme doma}ini, so {to se potvrduva zaedni~kata `elba i volja za plodna i uspe{na sorabotka. Na ovoj na~in }e se obezbedi kontinuitet na sorabotkata vo oblasta na odbranata pome|u Republika Makedonija i zemjite-~lenki na NATO i na PzM, kako i kreirawe na novi perspektivi za pobezbedna idnina na na{iot region, vo Evropa i po{iroko. Vo idnina o~ekuvame aktiven pridones i vklu~uvawe na makedonskite rezervni oficeri vo kolektivnite bezbednosni sistemi, vo idnite kontingenti na mirovni misii i operacii na Alijansata, no i za potrebite na nacionalnata bezbednost i odbranata na Republika Makedonija. Veruvam deka i ovoj Seminar za mladi rezervni oficeri od zemjite-~lenki na NATO i PzM }e bide u{te edna svetla to~ka vo mozaikot na CIOR za mir, bezbednost i popraveden svet. Dvaeset i prviot vek neka bide vek na mir, na doverba i na edinstvo, na civilizaciski dostreli i na blagosostojba, vek na integracii vo koi brzo }e se najde i Republika Makedonija", naglasi, me|u drugoto, generalot Damjanovski.

General-majorot Atanas Jov~evski, vo pozdravnoto obra}awe, vo imeto na na~alnikot na G[ na ARM, general-majorot Miroslav Stojanovski, istakna: "Ministerstvoto za odbrana i Armijata na Republika Makedonija, cenej}i ja potrebata od sovremen odbranbeno-bezbednosen sistem i strategiskata cel za ~lenstvo na Republika Makedonija vo NATO, koi ne gi razbirame samo kako pristap pod bezbednosniot ~ador, tuku kako mo`nost za pridones vo kontekst na Alijansata, permanentno gi poddr`uvaa i gi naso~uvaa aktivnostite na Organizacijata na rezervnitge oficeri kako va`na i mnogu zna~ajna komponenta na odbranata na Republika Makedonija. Sledej}i gi integrativnite procesi vo kolektivnite bezednosni sistemi, i vo toj kontekst, potrebata od izgradba i razvoj na nov koncept na rezervnite sili na ARM, ednakvo potrebni i za nacionalnata bezbednost i za koaliciraweto i participacijata vo ramkite na aktivnostite na NATO-alijansata, zapo~navme, a eve, denes, i na delo prodol`uvame so podgotovkite za integrirawe so me|unarodnite napredni demokratski op{testva".

Pretsedava~ot na Komitetot za PzM, @an Pjer Vinke, me|u drugoto, ja potencira{e ulogata na rezervistite i vo zemjite kade {to slu`eweto na voeniot rok e ukinato ili }e se ukine vo idnina, kako {to e toa slu~aj i vo Makedonija. "Rezervnite oficeri mu slu`at na NATO i na svoite nacionalni vooru`eni sili. So nivnata civilna stru~nost i kredibilitet, tie se sovr{eni promovira~i na NATO i na negovite vrednosti. Tie zna~itelno go zgolemuvaat razbiraweto za NATO i za nacionalnite vooru`eni sili kaj {irokata javnost. NATO ne e samo voena tuku i politi~ka organizacija. Od prosta pri~ina {to bezbednosta se zasnova ne samo na voenata sila, tuku i na diplomatijata, na ekonomskata stabilnost, na pravniot sistem {to im obezbeduva prava na razli~nite etni~ki grupi, na prevencijata od site vidovi nezakonska trgovija i drugo", istakna Vinke.

Na~alnikot na Sovetodavniot tim na NATO, polkovnikot Filip Andrin, vo svoeto izlagawe gi naglasi aktuelnite pra{awa na globalnata strategija koi imaat direktni posledici ne samo vrz zemjite-~lenki na NATO, tuku i vrz idnite kandidati za ~lenstvo koi moraa drasti~no da gi transformiraat svoite vooru`eni sili. "Sozdavaweto na efikasna rezerva e eden od najkriti~nite predizvici so koi se soo~uvaat site nacii. Ne postoi niedna ~lenka na NATO koja bi mo`ela vo momentov da gi zadovoli site svoi obvrski bez da ima kvalitetni rezervni sili od koi vle~e personal koga e toa potrebno. Tie igraat klu~na uloga vo odr`uvaweto bliski vrski so op{testvoto od koe se regrutirani i na toj na~in ja pretstavuvaat glavnata vrska pome|u nacijata i vooru`enite sili. Nema somnevawe deka rezervnite sili, osobeno vo Makedonija i vo Albanija, se potrebni. Samoto prisustvo na tolkav broj pretstavnici od dvete zemji na ovoj seminar e mnogu ohrabruva~ki znak i poka`uva deka procesot na transformacijata ve}e e vo tek”, naglasi, me|u drugoto, polkovnikot Filip Andrin.

Prezentiraj}i ja temata: "Armiskite sili na Republika Makedonija", potpolkovnikot Zoran Sekulovski od G[ na ARM, se osvrna na dostignuvawata postignati vo procesot na transformacijata na ARM. Vo toj kontekst, gi potencira i aktivnostite koi{to gi sproveduva ARM vo delot na zgolemuvawe na sopstvenite kapaciteti za u~estvo vo NATO-predvodenite operacii. Temata "ORORM vo novite uslovi", ja obraboti rezervniot kapetan Igor Kuzevski, ~len na Komisijata za me|unarodna sorabotka koj, me|u drugoto, gi akcentira: celite, programskite zada~i, kadrovskata i organizaciskata struktura na ORORM i nejzinite me|unarodni aktivnosti.

Drugite temi od Programata na Seminarot gi prezentiraa visoki pretstavnici na CIOR, Sovetodavniot tim na NATO vo RM i eksperti od Odbranbeniot kolex na NATO.

Spored programata na Seminarot, be{e organizirana i rabotilnica vo koja u~esnicite, podeleni vo pet grupi, re{avaa zada~i so zadadeni elementi od oblasta na prethodno prezentiranite temi za NATO. "Rabotilnicata be{e mnogu plodna. Mladite rezervni oficeri se steknaa so pocelosni soznanija za NATO, so negovata struktura i so na~inot na rabota. Ova e dobar po~etok vo funkcija na integrirawe na rezervnite oficeri od Makedonija vo NATO i vo CIOR, ni izjavi kapetanot Filip [ut, rakovoditel na rabotilnicata na Seminarot.

U~esnicite na Seminarot, so cel da se zapoznaat so prirodnite i kulturno-istoriskite znamenitosti na Makedonija, gi posetija Ohrid i Bitola, kade {to, vo znak na po~it kon zaginatite germanski i francuski vojnici vo Prvata svetska vojna, polo`ija cve}e.

Najdobrite trojca u~esnici na Seminarot od Republika Makedonija }e imaat mo`nost da u~estvuvaat na Me|unarodnata rabotilnica za mladi rezervni oficeri {to }e se odr`i na po~etokot na juli 2006 godina vo Viterbo, Republika Italija.

^estitki za uspe{no zavr{eniot Seminar na mladite rezervni oficeri im upati zamenikot na na~alnikot na G[ na ARM, general-majorot Adil Gazafer. "Ovoj nastan, spored moe mislewe, otvora nova stranica vo me|unarodnata sorabotka na na{eto Ministerstvo za odbrana, na ARM i na Republika Makedonija vo celina, so poseben akcent vo sorabotkata so na{ite sosedi. Vi posakuvam vo idnina u{te pouspe{na sorabotka, a na rezervnite oficeri {to poskoro da se najdat ramo do ramo vo idnite mirovni operacii predvodeni od NATO", re~e general-majorot Adil Gazafer.

Po petdnevnoto rabotewe, kusa analiza za rabotata na Seminarot prezentiraa generalot Risto Damjanovski i pretsedava~ot na Komitetot za PzM, @an Pjer Vinke. Tie, visoko ja ocenija ovaa zna~ajna me|unarodna aktivnost, pri {to, im se zablagodarija na site subjekti i poedinci koi u~estvuvaa vo podgotovkite za negova uspe{na realizacija. Vo ramkite na ova, generalot Damjanovski, posebna blagodarnost iska`a do Ministerstvoto za odbrana, do General{tabot na ARM, do CIOR i do [tabot na NATO vo Skopje, koi dadoa celosna logisti~ka i edukativna poddr{ka, kako i do Organizaciskiot odbor i Komisijata za obuka na Izvr{niot odbor na ORORM so koja rakovodi rezervniot potpolkovnik ,Saltir Karovski.

Na u~esnicite na Seminarot im bea dodeleni sertifikati za uspe{no zavr{ena edukacija.

Vpe~atoci i ocenki na u~esnicite
Rezerven kapetan Hauke Dizelbek, pomo{nik-generalen sekretar na CIOR: Seminarot be{e dobro podgotven. U~esnicite od Makedonija i od Albanija ostvarija dobra sorabotka i solidno go poznavaa angliskiot jazik. Vo SR Germanija i vo drugite zemji-~lenki na NATO, se praktikuva mladite rezervni oficeri, pred da u~estvuvaat na vakvi me|unarodni seminari, prethodno da u~estvuvaat vo formi na edukacija na nacionalno nivo.
Rezerven major Pol Rousvitc, SAD: Impresioniran sum od rabotata na mladite rezervni oficeri, a posebno od sorabotkata na albanskite i na makedonskite u~esnici so nivnite kolegi od drugite zemji-~lenki na NATO. Vsu{nost, toa e izraz na duhot na sorabotkata vo PzM. Prvpat prestojuvam vo Makedonija i blagodaren sum na izvonrednoto gostoprimstvo. Se nadevam deka mladite rezervni oficeri koi se ovde, }e imaat mo`nost da u~estvuvaat i vo idnite aktivnosti zatoa {to NATO i zemjite-~lenki na PzM se vo transformacija i mo`at da u~at edni od drugi.
Rezerven poru~nik Kajl Peni, Kanada: Dosega u~estvuvav na sli~ni seminari vo SR Germanija i vo Kralstvoto Belgija. Ovoj Seminar pretstavuva golemo osve`uvawe za mene vo oblasta na odbranata. Sogledav nekoi va`ni perspektivni promeni. Preku razmenata na iskustva so kolegite od drugite zemji, sfativ deka bez razlika od koja zemja doa|ame, imame sli~ni problemi vo ovaa oblast.
Rezerven poru~nik Feliks Biderman, SR Germanija: Prethodno sum u~estvuval na vakvi seminari vo Viena, Avstrija, i vo Gent, Belgija. Prvpat prestojuvam vo Makedonija i mo`am da ka`am deka Seminarot be{e mnogu dobro organiziran i osmislen. Posebno e va`no {to makedonskite i albanskite rezervni oficeri bea zaedno na ista rabotna masa so nivnite kolegi od drugite zemji-~lenki na NATO. Po petdnevnoto dru`ewe, site sme pobogati so novi prijateli so koi se zapoznavme na Seminarot.
Rezerven poru~nik @ofoa De Premovil, Francija: Sobrav razli~ni mislewa od u~esnicite na Seminarot. Se zapoznav so mnogu mladi lu|e, so nivnite iskustva i motiviranosta da bidat rezervni oficeri. Za prvpat se sretnav so makedonski i so albanski oficeri, {to mi pri~inuva posebno zadovolstvo. Vakvite seminari pretstavuvaat predizvik za moeto natamo{no anga`irawe vo odbranata.
Rezerven potporu~nik Lora Stojkovska, Skopje: Na Seminarot se steknav so novi soznanija za NATO i za CIOR. Imav mo`nost neposredno da se zapoznaam i da razmenam iskustva so pove}e kolegi od drugite dr`avi-~lenki na NATO i CIOR. Bi bilo dobro, i vo idnina da se organiziraat vakvi seminari, vo funkcija na edukacija vo odbranata.

Rubrika: Armiski `ivot
Se}avawe na voinite
Pi{uva: Stev~o PETKOVSKI

Edinicata na Voenata policija vo svoite redovi otsekoga{ imala vistinski lideri-voda~i, na koi so gordost se se}ava. Eden od niv be{e i Qup~o Mir~ovski, kapetan od prva klasa, komandant, lider, borec, heroj.

Vo 2001 godina, nesebi~no, kako vistinski lider zastana na ~elo na Edinicata vo borba protiv ekstremisti~kite grupacii vo reonot na s.Tanu{evci vo odbrana na teritorijalniot integritet na svojata tatkovina - R. Makedonija. To~no na 28 mart 2001 godina tragi~no go zagubi `ivotot, no se}avawata na negoviot lik i delo ostanaa zasekoga{.

Sekoja godina, na toj den edinicata na Voenata policija se se}ava na negoviot `ivoten pat, kako i na vojni~kata kariera. I ovaa godina, po pet godini, pripadnicite na Voenata policija, na 28 mart mu oddadoa po~it, so postrojuvawe na edinicata, kako i so polo`uvawe na sve`o cve}e na spomen-plo~ata koja vo negova ~est e podignata pred objektot na Voenata policija vo kasarnata "Ilinden" vo Skopje.

Pred strojot i pred prisutnite gosti svoe obra}awe ima{e kapetanot Robert Tasevski koj, u{te edna{, potseti na `ivotot i na deloto na kapetanot prva klasa Qup~o Mir~ovski, so ~ii pozitivni osobini i upornost vo rabotata pridonesuval i go podigal moralot za izvr{uvawe na zada~ite. "Negoviot pridones nikoga{ nema da bide zaboraven od pripadnicite na Voenata policija. So gordost }e se se}avame na negoviot lik i delo i sekoga{ }e se gordeeme {to bevme negovi sorabotnici", be{e potencirano vo obra}aweto.

Vo negova ~est, vo negovoto rodno mesto s.Rusinovo-Berovo, negovite drugari i sogra|ani tradicionalno organiziraat turnir vo mal fudbal koj e nare~en "Qup~o Mir~ovski-Crni". Pred samiot po~etok na turnirot, kolegite od Voenata policija, zaedno so negovoto semejstvo, go posetija negoviot ve~en dom, u{te edna{ oddavaj}i mu po~it.

Na toj turnir i edinicata na Voenata policija, tradicionalno zema u~estvo. Kako i sekoja godina taka i ovaa, Voenata policija u~estvuva{e, no za prv pat se natprevaruva{e so dve ekipi. Na turnirot bea prijaveni 20 ekipi od pove}e gradovi od republikava: Ko~ani, Del~evo, Makedonska Kamenica, Berovo, Vinica i drugi mesta. Za najuspe{nite bea dodeleni prigodni nagradi. No, kako i sekoga{, taka i ovoj pat tradicijata i se}avawata na Qup~o bea vo prv plan, a plasmanot na ekipite vo vtor.

So toa be{e zaokru`ena kompletnata aktivnost okolu odbele`uvaweto na petgodi{ninata od tragi~noto zaginuvawe na golemiot ~ovek, golemiot heroj Qup~o Mir~ovski.


Crveniot krst vo slu`ba na gra|anite
Pi{uva: Kire VESELINOV

Od 9 do 12 april, vo organizacija na Ministerstvoto za lokalna samouprava, na zaednicite na edinicite na Lokalnata samouprava i na Crveniot krst na Republika Makedonija,be{e odr`ana rabotilnica "Ulogata na Crveniot krst vo sistemot za za{tita i spasuvawe vo Republika Makedonija". Rabotilnicata se odr`a vo Centarot za rekreacija na Crveniot krst vo Struga.

Rabotilnicata se realizira{e vo tri grupi. Na Rabotilnicata u~estvuvaa pretstavnici od Ministerstvoto za lokalna samouprava, od Centarot za upravuvawe so krizi, od Direkcijata za za{tita i spasuvawe, od site op{tini, a vo prvata grupa, na pokana od Crveniot krst, u~estvuvaa i pripadnici na ARM, majorot Nenad Miklo{ od Zdru`enata operativna komanda i civilnoto lice Kire Veselinov, koordinator za civilno-voena sorabotka od Kabinetot na ZNG[ na ARM.

Na sve~enoto otvorawe na Rabotilnicata prisustvuvaa: Aleksandar Petreski, gradona~alnik na Op{tina Ohrid, general-majorot Adil Gazafer, ZNG[ na ARM, Elena Petkanovska, pretstavnik od Ministerstvoto za lokalna samouprava i Sait Saiti, v.d. Generalen sekretar na Crveniot krst na Republika Makedonija.

Celta na Rabotilnicata be{e da se prezentira ulogata na Crveniot krst vo za{titata i spasuvaweto na zagrozenoto naselenie od elementarni nepogodi i da se zapoznaat pretstavnicite od Centarot za upravuvawe so krizi, Direkcijata za za{tita i spasuvawe, Lokalnata samouprava i op{tinite, koi se mo`nostite na Crveniot krst na Makedonija i kako toa mo`e da mu pomogne na pogodenoto naselenie od elementarna nepogoda ili od drugi nesre}i.

Prikazna od vojni~kiot `ivot
Vojni~kata prisebnost spasi dva `ivota
Pi{uva: Qup~o BEL^OVSKI

Poznato e deka vojnikot go krasi vojni~ka disciplina, no negovi karakteristika se i humanosta, prisebnosta i sposobnosta brzo i efikasno da reagira koga e najpotrebno. Taka be{e i neodamna.

Rano tretoaprilsko nedelno utro. Vodnikot Zoran Jovevski so negoviot avtomobil se vra}a{e doma vo Kriva Palanka.

Taka vozej}i, naedna{ vo naselbata Manevci vodnikot Jovevski slu~ajno zabele`al kako od drveniot most na "Stane~ka reka" pa|aat vo nadojdenata reka 50-godi{niot Bla`o i negovata petgodi{na vnuka Stefana. Negovata prisebnost i brzata reakcija bea staveni na ispit. Zoran izleze molskavi~no od svojot avtomobil i so tr~awe skokna vo rekata.

Najprvo dojde do izbezumenoto devoj~e Stefana koja ja nose{e vodata. Ja fati i ja izvle~e od rekata. Proveri dali di{e i dali ima nekakvi povredi. Otkako se uveri deka Stefana e von `ivotna opasnost, i ja dade na `enata koja nemo stoe{e na patot i be{e svedok na nastanot.

Potoa se vrati po Bla`o kogo, isto taka go nose{e rekata. So krajni napori go fati i uspea da go izvle~e od vodata. Bidej}i do rekata ima{e mnogu golem nasip i ne mo`e{e sam da go izvle~e, pobara pomo{ od eden slu~aen minuva~.

Bla`o be{e vo nesvest 5-10 minuti. Mu uka`a prva pomo{. Otkako go osvesti proveri dali ima nekoi drugi povredi na teloto. Za sre}a se be{e vo red. Potoa dojde negoviot sin i go odnese doma.

Ve~erta, otkako zakrepna i se povrati od pretrpeniot {ok, Bla`o dojde zaedno so negovata sopruga i mu se zablagodari od se srce na vodnikot Jovevski za ona {to go napravi za nego i za negovata petgodi{na vnuka.

Utredenta dojde i majkata na Stefana da mu se zablagodari. Nejzinite iska`ani zborovi vo znak na blagodarnost za spasenite `ivoti na nejzinite najbliski: "vie ste svetec i mal Gospod", za vodnikot Jovevski bea dovolna satisfakcija za humaniot gest i spasenite `ivoti na Bla`o i na malata Stefana.

Vakvi vojni~ki prikazni ima mnogu. Najgolemiot del ostanuvaat nezabele`livi, iako ja iska`uvaat toplinata i goleminata na vojni~kata du{a.

Ovaa prikazna, sepak, ja registriravme kako edna nepovtorliva epizoda od vojni~kiot `ivot, od `ivotot na novite voini na mirot.

Rubrika: Kultura - sport
Promovirana knigata na ambasadorot Nano Ru`in
"NATO pred novite predizvici i perspektivi na Republika Makedonija"
Pi{uva: K.VIDINSKA

Na 6 april, vo Domot na ARM vo Skopje se odr`a promocija na knigata na ambasadorot i {ef na Misijata na Republika Makedonija pri NATO-alijansata vo Brisel, Nano Ru`in, so naslov "NATO pred novite predizvici i perspektivi na Republika Makedonija".

Pretstojniot samit na NATO vo Riga, kako i samitot vo 2008 godina od koj se o~ekuva pozitiven signal za procesot na integracija na Makedonija vo Alijansata e eden od motivite {to makedonskiot ambasador vo NATO, Nano Ru`in, go pottiknale da ja napi{e negovata najnova kniga. Ru`in, na promocijata na knigata naglasi deka Makedonija od pretstojniot Samit vo Riga mo`e da o~ekuva dobra poddr{ka, no i potransparenten pristap kon natamo{nite o~ekuvawa od nea. Za da ja napi{e ovaa kniga Ru`in bil motiviran i od krizata od 2001 godina i od celata evolucija niz koja pominala Makedonija do denes.

Ministerot za odbrana, Jovan Manasijevski, koj be{e eden od promotorite na knigata, naglasi deka so nejzinoto izdavawe se popolnuva edna mo{ne zna~ajna praznina vo makedonskata javnost. "Imeno, tretiraweto na celiot korpus pra{awa povrzani so NATO vo na{ata javnost e se u{te povr{en i toj e isklu~uvo fokusiran na pra{aweto koga }e se dobie pokana i koga Makedonija }e stane ~lenka. Se razbira, su{tinata ne e vo datumot, tuku vo procesite koi odat mnogu dobro i so isklu~itelna dinamika", naglasi ministerot Manasijevski. Ministerot za odbrana poso~i deka NATO pretrpela mnogu promeni od momentot koga Makedonija se opredelila za Alijansata vo 1993 godina pa se do denes. "Toga{ NATO be{e organizacija na 16 dr`avi i bez nitu edna operacija, denes e organizacija na 26 dr`avi i vodi osum simultani operacii, od koi pogolem del se nadvor od originalnata zona na pokrivawe na Severnoatlantskata alijansa. I Alijansata i na{eto ~lenstvo pretstavuvaat cel vo mnogu brzo dvi`ewe i predizvikot za novite ~lenki i za aspirantite e da se sledi taa isklu~itelno brza cel i soodvetno da se reagira", re~e ministerot Manasijevski.

Knigata ja promovira{e i [tefan Denert, rakovoditel na fondacijata "Fridrih Ebert", koja pomogna vo nejzinoto izdavawe.


Startuva{e Ligata vo planinsko tr~awe
Pi{uva: Sini{a ALEKSOVSKI

Na 15 april zapo~na Ligata vo planinsko tr~awe. Godinava, sponzor na Ligata be{e "Centroprom" od Skopje.

Tradicionalno, startot be{e pred OU "Ko~o Racin" vo 10.00 ~asot, so tr~awe do vrvot na Vodno, a celta be{e kaj planinarskiot dom "Matka", kade {to vo 15.00 ~asot, gradona~alnikot na Saraj, gospodinot Imer Selmani, gi podeli nagradite za najuspe{nite vo poedine~na i vo ekipna konkurencija. U~estvuvaa 65 natprevaruva~i i 130 u~esnici od srednite i od osnovni u~ili{ta od Skopje kako rekreativci. Vo natprevaruva~kiot del, pokraj planinarskite sportski klubovi od Skopje, u~estvuvaa i klubovi od Veles, od Ko~ani, od Bitola i od Gevgelija. Prvoto mesto vo ma{ka konkurencija go osvoi Zoran Dimov od "Izgrev", od Veles, vtor be{e Goran Stojanov od "Makpetrol", a tret Dejan Dodevski od "Transferzalec" od Skopje. Kaj damite pobednik be{e Olivera Dimova od "Izgrev", od Veles, vtora be{e Svetlana Stojanoska od "\or|i Naumov", a treta, kapetanot Irena Mineva od "18-ti Avgust". Ekipno, "Izgrev" od Veles sobra najmnogu bodovi i povede so 136 boda pred "Transferzalec" so 129 boda, a minatogodi{niot pobednik "Makpetrol", kako tret, sobra 126 boda. Vo juniorska konkurencija pobedi Ordan~o Naumov od "Izgrev", pred Vlatko Stojkovi} od "Transferzalec" i Marjan Bogatinov od "Osogovo", Ko~ani, a kaj juniorkite najdobra be{e Katerina Stojova od "Osogovo", od Ko~ani.

Ekipata na Planinarskiot sportski klub (PSK) "18 Avgust" od Skopje be{e najbrojna ekipa, so 12 u~esnici, od koi, pokraj kapetanot Irena, koja be{e treta vo `enska konkurencija, najdobro plasirani kaj ma`ite bea poru~nikot Igor Jakimovski kako sedmi, kapitenot na ekipata, potpolkovnik Dragan Nedelkovski kako devetti, Goran Pop-Ivanov kako petnaesetti itn.

Od OU "Krum To{ev" od Skopje, predvodeni od svojata nastavni~ka po fizi~ko vospituvawe, aktivno u~estvo zemaa i ~etiri u~enici koi postignaa zabele`itelni rezultati vo svojata kategorija, a toa bea Ilija Bo`inovski, Igor Atanasijevi}, Stefan Kostov i Martin Jovanovski, kako petto, {esto, sedmo i osmo plasirani vo juniorska konkurencija.

Sekako, ne smeat da se zaboravat i dvete igraorni grupi na KUD "Vlado Tasevski" od Skopje i na "Drita e Dervenit" od Saraj, koi so svoite igri i ora dadoa posebna veselost i razigranost na platoto pred planinarskiot dom "Matka".

Vremeto be{e idealno za tr~awe, son~evo i vedro, a patekata be{e dobro obele`ana so planinarski znaci i so patokazi od planinarite Traj~e Pankovski i Marin Stojanovski od "Makpetrol" od Skopje.

Pokazna ve`ba na pripadnicite na Centarot za odgleduvawe i dresura na ku~iwa (CODK) na ARM
Besprekorna poslu{nost na svojot voda~
Pi{uva: Andon DAV^EV

Po povod dodeluvaweto sertifikati za zavr{en kurs po bore~ki ve{tini, {to se odr`a na Stadioniot na ARM, na 20 april, pokazna ve`ba izvedoa i pripadnicite na Centarot za odgleduvawe i drersura na ku~iwa (CODK) od Skopje.

Pritoa, na najvpe~atliv na~in be{e prika`ano kako slu`benite ku~iwa besprekorno gi slu{aat svoite voda~i. Vo prviot del od ve`bata bea prika`ani del od disciplinskite ve`bi koi gi izveduvaat slu`benite ku~iwa. Be{e prika`ano postavuvawe na slu`benite ku~iwa vo formacija linija-dijagonala so istovremena komanda "mesto". Iako vojnicite-voda~i se oddale~eni od svoite ku~iwa, ku~iwata mora da ostanat na mestoto. Ponatamu be{e prika`ano postavuvawe na ku~iwata vo formacija linija-piramida so istovremena ve`ba "sedi". Sleduvaa disciplinski ve`bi koi se izveduvaat so vidni znaci. Pritoa, slu`benoto ku~e mora da reagira na komandite od voda~ot kako, na primer, komandata "mesto", na koja ku~iwata mora da legnat.

Vo vtoriot del od ve`bata pripadnicite na CODK prika`aa kako se upotrebuvaat slu`benite ku~iwa vo ARM, odnosno koja e nivnata namena. Vo ovoj del, niz razni supozicii be{e prika`ano kako ku~iwata, vo razni situacii, se spravuvaat so teroristi.

Najnapred be{e prika`ano kako ku~iwata onesposobuvaat eden terorist koj upotrebuva ogneno oru`je. Vo narednata to~ka be{e prika`ano kako slu`benoto ku~e go napa|a teroristot, no napadot mora da go izvr{i samo na komanda od svojot voda~. Koga teroristot se obiduva da pobegne, ku~eto povtorno go napa|a. Vo narednata situacija be{e demonstrirano kako slu`benoto ku~e go {titi svojot voda~. Vo ovaa to~ka be{e prika`ana situacija vo koja e povreden terorist i ne se znae vo kakva sostojba se nao|a. Za taa cel slu`benoto ku~e mora sekoga{ da go {titi svojot voda~ pri eventualni napadi od toj terorist. Teroristot se preprava deka e povreden. Koga ku~eto }e zabele`i deka toj dava znaci na `ivot go napa|a i go onesposobuva. Vo narednata to~ka be{e prika`ana situacija vo koja slu`benite ku~iwa so svoite voda~i se vo zaseda i o~ekuvaat teroristi~ka grupa koja dejstvuva so ogneno oru`je. Pritoa, eden terrorist gi provocira na{ite pripadnici. Vo ovaa to~ka slu`benite ku~iwa se so za{titna korpa bidej}i ne sakaat da go povredat teroristot. Celta e toj da se onesposobi, a ne da se povredi. Supozicija vo koja na{ite pripadnici se vo zaseda i o~ekuvaat doa|awe na vooru`ena teroristi~ka grupa, po koja doa|a do vooru`ena presmetka i teroristi~kata grupa e onesposobena. Del od teroristite se pote{ko, a del od niv se polesno povredeni. Slu`benite ku~iwa se pu{taat vo akcija. Pritoa, vr{at selekcija, odnosno ku~iwata gi odminuvaat pote{ko povredenite i gi gonat nepovredenite teroristi. Vo slednata to~ka be{e prika`ana upotreba na pove}e slu`beni ku~iwa protiv posebno opasen terorist, protiv na{ite pripadnici ili civilni stukturi kade {to ku~iwata se upotrebuvaat bez za{titna oprema protiv kasawe, pod pretpostavka deka se raboti za posebno opasen terorist koj mora da se sovlada.

 

Na krajot od pokaznata ve`ba be{e prika`ana upotreba na slu`benite ku~iwa na ARM vo otkrivawe na minsko-eksplozivni sredstva koi se postaveni vo vozilo. Na ovaa ve`ba ku~eto go prebaruva voziloto, i vo momentot koga }e go najde eksplozivot sednuva, a toa e signal po koj voda~ot znae deka e pronajdeno minsko-eksplozivno sredstvo. Za taa cel ku~eto gi prebaruva site delovi od voziloto se dodeka ne go pronajde eksplozivot za toj bezbedno da bide otstranet od voziloto.

So ovaa rabotna to~ka, pripadnicite na CODK go zavr{ija svojot prikaz na dresura, i pove}e od uspe{no. U{te edna{ na delo be{e prika`ano koja e ulogata na slu`benite ku~iwa vo edinicite na ARM i kakva e polzata od nivnata primena. Prisutnite bea svedoci na besprekornata koordinacija i na me|usebnata povrzanost pome|u voda~ot i slu`benoto ku~e.

Rubrika:

Pi{uva:

Rubrika:

Pi{uva:

Rubrika:

Pi{uva:

Ako imate zabele{ki ili predlozi vo vrska so ovoj sajt, ispratete poraka na webmaster.
© 1998 - 2006 Ministry of Defence of the Republic of Macedonia, all rights reserved.